Iako je voda iz slavine obično sigurna za piće, ona nije sterilna. Mikroorganizmi prisutni u vodi mogu se razmnožavati, osobito ako boca stoji na sobnoj temperaturi. No, najveći dio bakterija dolazi od samog korisnika – iz ruku, usta i okoline.

Stručnjaci upozoravaju da osobe koje ne peru redovito ruke unose i fekalne bakterije poput E. coli, koje se mogu prenijeti iz ruku na bocu, a zatim na usne. Dijeljenje boca dodatno povećava rizik prijenosa virusa poput norovirusa. Studije su pokazale da prosječan korisnik ima između 500 i 600 različitih vrsta bakterija u ustima, a iako one ne moraju nužno izazvati bolest kod jedne osobe, mogu biti opasne za nekoga s oslabljenim imunitetom, piše BBC.

Jedno istraživanje provedeno u Singapuru pokazalo je da se broj bakterija u višekratnim bocama može povećati s 75.000 po mililitru ujutro na čak 1-2 milijuna u samo jednom danu. Ako se u boci nalazi i nešto drugo osim vode, poput zaslađenih napitaka ili proteinskih shakeova, situacija postaje još gora – šećeri i proteini savršena su hrana za bakterije i plijesan.

Moguće zdravstvene posljedice

Iako su mnoge bakterije bezopasne, neke mogu izazvati probavne smetnje poput proljeva i povraćanja. Kontaminirana voda može sadržavati patogene sojeve E. coli, koji su povezani s trovanjem hranom. Osobe koje su nedavno uzimale antibiotike, a time oslabile crijevnu floru, podložnije su infekcijama.

U jednom britanskom istraživanju otkriveno je da boce mogu sadržavati bakterije otporne na antibiotike. Konkretno, pronađena je bakterija Klebsiella grimontii, koja može stvoriti biofilm – sluzavi sloj koji bakterijama omogućuje preživljavanje i širenje.

Osim bakterija, u bocama se mogu razviti i plijesni koje mogu izazvati alergijske reakcije. Iako ne postoje službeni podaci o težim bolestima uzrokovanim prljavim bocama, znanstvenici upozoravaju da je iznimno teško identificirati točan izvor infekcije, zbog čega se sumnja da su slučajevi češći nego što se misli.

Kako pravilno održavati bocu?

Stručnjaci naglašavaju da se boca treba čistiti nakon svake upotrebe, a minimalno nekoliko puta tjedno. No, ispiranje hladnom vodom nije dovoljno. Bakterije stvaraju biofilm, tanki sloj sluzi koji se može zalijepiti za unutarnju površinu boce i postati teško uklonjiv.

Najbolji način čišćenja uključuje:

• Vruću vodu (iznad 60 °C) i deterdžent – potrebno je ostaviti deterdžent u boci barem 10 minuta prije ispiranja.
• Korištenje četkice za boce – omogućuje temeljito čišćenje grla boce i unutarnjih površina.
• Sušenje na zraku – boca se ne bi smjela zatvarati dok je još vlažna jer vlaga pogoduje razmnožavanju bakterija.
• Dubinsko čišćenje jednom tjedno – korištenje otopine octa ili izbjeljivača može dodatno dezinficirati bocu.

Važno je redovito prati i vanjski dio boce, poklopac i slamku ako je boca ima. Također, ruke bi trebalo oprati prije svakog korištenja boce kako bi se smanjio unos bakterija iz okoline.

Ako boca počne neugodno mirisati ili pokazuje znakove plijesni, najbolje ju je zamijeniti novom.

Plastika, staklo ili metal – što je sigurnije?

Osim higijenskih izazova, postoji i zabrinutost oko kemijskih spojeva koji se mogu ispuštati iz plastičnih boca.

'Plastika obično sadrži kemijske aditive koji joj daju fleksibilnost i otpornost na toplinu, ali ti aditivi mogu iscuriti u vodu', objašnjava dr. Amit Abraham s Weill Cornell Medicine u Kataru.

Jedan od najpoznatijih spojeva je BPA (bisfenol A), koji može ometati hormonalne funkcije i povećati rizik od bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa. Mikroplastika iz boca također može završiti u vodi, čineći plastične boce još manje poželjnima.

Zbog toga stručnjaci preporučuju staklene i boce od nehrđajućeg čelika, koje su sigurnije i lakše za održavanje.