Iako je otpis grčkog duga, s i dalje neizvjesnim ishodom, bio u središtu proteklog samita u Bruxellesu, još jedna zemlja eurozone izaziva, ako ne jednaku, onda barem približno snažnu zabrinutost u Uniji. Od kraja studenog, Portugal je već treći put paraliziran općim štrajkom u javnom prijevozu, koji je nastao kao reakcija na novouvedeni rigorozni plan štednje. Represivne i drastične mjere vlade, kojima se smanjuje minimalna plaća i broj praznika te povećavaju porezi, kao i u grčkom slučaju, uvjet su za dobivanje trenutačne pomoći od EU-a u iznosu od 78 milijardi eura
Kreditni rejting zemlje snižen je na spekulativnu razinu s negativnom perspektivom, a nepovjerenje investitora odrazilo se na značajno povećanje kamata na portugalski dug, koji je tako postao najskuplji, odmah iza grčkog.
U negativnoj klimi portugalskih financija, postoji ipak nekoliko 'olakšavajućih' okolnosti.
Javni dug iznosi 101,7 posto nacionalnog BDP-a, dok bi Grčka u najoptimističnijem scenariju svoj vanjski dug dovela do 120 posto vrijednosti BDP-a do 2020. godine, uz obvezatni scenarij uspješnog otpisa duga.
Javni deficit bi trebao do kraja godine doseći 4,5 posto krajem godine, što je ispod predviđanja. Le Monde prenosi predviđanja ekonomskih analitičara prema kojima bi 'Portugal trebao izaći što prije iz negativne spirale jer, kako se povećavaju kamate, tako raste i iznos duga'. Zapravo, 'valja reagirati što prije da se ne bi ponovila greška kao u Grčkoj, u kojoj se situacija drastično pogoršavala čitavih godina prije no što se počelo djelovati'.
Zasad, reakcija europskih institucija ide u već uhodanom smjeru gašenja požara, lišena ikakve dugoročne vizije. Suočena s rastom prinosa od 17 posto, Središnja europska banka počela je otkupljivati portugalski dug na sekundarnom tržištu.
