Iako nezahvalne, predizborne prognoze govore da bi HSP poprilično mogao popraviti iznimno loš rezultat na posljednjim izborima i dosegnuti brojku zastupnika koja će im jamčiti ne samo zastupnički klub, nego i otvoriti mogućnost da budu značajnija politička snaga u Saboru. Uz jasno naglašene stavove protiv ulaska Hrvatske u EU, vrlo su i oštri kad su u pitanju drugi nacionalni interesi, pa će HSP-ovci svojim programom svakako privući značajan broj birača na izborima 4. prosinca
U stvaranju predizbornih koalicija odlučili ste pozvati na suradnju i neke desno orijentirane stranke. No u jednom ste slučaju, konkretno mislim na A-HSP, vrlo odlučno i učinkovito prekinuli tu i takvu suradnju. Smatrate li taj događaj pozitivnim ili negativnim iskustvom HSP-a?
U cjelini gledajući iskustvo smatram pozitivnim. Sve do potrebe intervencije, kao partneri bili su korektni i to smo cijenili. Željeli smo pokazati kako dvije pravaške opcije mogu zajedno na izbore, ali došli smo do saznanja koja su takvog karaktera da predstavljaju kršenje vrijednosti koje zastupamo te smo morali prekinuti suradnju.
Kako se oduprijeti neuvjerljivim 'ponudama' stranaka koje su 'desno od HDZ-a' i privući birače da upravo prepoznaju HSP te Vam daju svoj glas?
Jedina smo politička stranka koja nije pogriješila u strateškim procjenama i jedini u Hrvatskoj nismo odgovorni za propuste izvršne vlasti od pretvorbe i privatizacije, pljački državne imovine do neuspješnog vođenja države.
Ukoliko bi izborni rezultat bio neizvjestan, kojoj biste se opciji prije priključili - Kukuriku koaliciji ili HDZ-u - i zašto?
Zanima nas samo prihvaćanje naših programskih odrednica, a nipošto izbor drugih. To je i naše obećanje biračima. Spremni smo prihvatiti odgovornost za upravljanje državom, ali nismo opterećeni potrebom za sudjelovanjem u izvršnoj vlasti.
Predstavljate jedinu parlamentarnu stranku u nedavno raspuštenom sazivu Hrvatskog sabora koja se protivi ulasku Hrvatske u EU. Koje to opasnosti, po Vama, nosi europsko članstvo?
Opasnosti su političke i ekonomske. Ukoliko uđemo u EU, naći ćemo se u sustavu u kojem ne možemo utjecati ni na što, pa ni na vlastiti ekonomski razvoj. Drugi će odlučivati o nama, a naša participacija u odlučivanju iznosit će jedan posto, dakle bit ćemo potpuno beznačajni.
Ekonomski gledano, zemlje koje su posljednje ušle u EU, a to su Bugarska i Rumunjska, od tada se sporije razvijaju nego prije ulaska. Fondovski sustav će pogodovati razvoju industrijski razvijenih članica na štetu mediteranskih, što je i sada vidljivo. Ne trebamo postati zemlja problem poput Grčke, Španjolske ili Portugala.
Je li Registar hrvatskih branitelja svetinja u koju se ne smije dirati ili bi podatke trebalo pročešljati, pa i ažurirati? Koje su eventualne opasnosti koje proizlaze iz objave registra?
Naravno da je potrebno ažurirati podatke, ali objava registra branitelja put je za sustavno podizanje optužnica protiv naših branitelja po beogradskim sudovima, što oni svakako žele. Cilj je srbijanske politike prenijeti odgovornost za rat na ovim prostorima na druge zemlje, i to podizanjem optužnica protiv branitelja. Neće ih pritom zanimati koliko su utemeljene. Nažalost, kod nas mnogi ne raspoznaju njihove ciljeve te im pomažu podgrijavajući teze o lažnim braniteljima i njihovim povlasticama kojih uopće nema.
Vrlo ste oštri u odnosu prema predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj. Smatrate li da oni trebaju biti dio vlasti ili su postojeći zakoni dovoljni za zaštitu manjinskih prava?
U Hrvatskoj se svi državljani trebaju zalagati za što bolji život svih državljana bez obzira na bilo kakve razlike među njima. Oni koji žele dobro samo jednoj etničkoj skupini, a na štetu ostalih, bit će predmet naših kritika i političkih napada.
Što se treba dogoditi da Hrvatska i Srbija uspostave punu dobrosusjedsku suradnju?
Srbija treba odustati od velikosrpskog nacionalnog programa.