'Zbog čega sam ja onda čekala dvije godine na svoje dokumente?!?', komentira Brajković Juraco, jedna od rijetkih osoba koja hrabro javno progovara o svojoj tranziciji spola.

Ono što je za nekoga, kako ljudi kažu, 'Bogom dano', nekima je nedostižan san. Duše zarobljene u 'krivom tijelu' muškarca ili žene često se podvrgavaju i kirurškom zahvatu promjene spola, što donosi rizik od mogućih komplikacija. Mnogi upravo stoga odustaju od operativnog zahvata koji se, prema riječima čelnice udruge transrodnih duša Brajković Juraco, bez problema može obaviti i u Hrvatskoj.

Naime mediji ovih dana bruje o tome da će za nekoliko mjeseci 'prva žena bez operacije postati muškarac', no da ne bude zabune - radi se o upisu promjene spola u službene papire.

Na prvi pogled čini se da živimo u jako naprednoj i tolerantnoj zemlji jer time bi 'nesretne duše zarobljene u drugom tijelu' barem administrativno mogle dobiti satisfakciju, no prema mišljenju Brajković Juraco, riječ je najčešće o vrlo senzibilnim osobama koje se, ukoliko imaju tu sreću da ih prihvate roditelji i najbliža okolina, ipak suočavaju sa složenim osjećajima - sumnjom, željom, strahovima i ponajviše dvojbom.

'Mislim da zakon to ne može odobriti ako nije napravljena tranzicija spola jer s psihološkog aspekta ta osoba, koja se sada osjeća kao muškarac, za pet godina može promijeniti svoju osnovnu definiciju i opet biti žena', veli tportalu čelnica udruge Bolje sutra

Romana Brajković Juraco pojašnjava da promijeniti spol nije nimalo jednostavan postupak, on ima svoje faze i tim stručnjaka koji u svakoj pojedinoj fazi moraju pratiti tu osobu, no kaže da svejedno zna za slučajeve da je osoba i nakon dvije godine od operacije 'pukla' te je zbog boli udarala glavom u televizor.

'Prva ću se pobuniti protiv toga, ali nemojte misliti da to kažem zato što bi mi možda bilo krivo. Nikako, već zato što bez operativnog zahvata promjenu spola, dakle i imena u dokumentima, ne bi trebalo dopustiti. Tu su pobrkane kruške i jabuke, pravo i pravda', kaže čelnica udruge Bolje sutra.

'Najvjerojatnije smo to učinili zbog Europe, no - koliko je meni poznato - od svih europskih zemalja jedino u Njemačkoj osoba ima to pravo - promijeniti spol u dokumentima ako nije u potpunosti došlo do promjene spola. Znači, može to učiniti ukoliko je na primjer pod hormonalnom terapijom, ali onda to i evidentiraju, jer hormonalnu terapiju možete nastaviti ili odustati od nje', kaže Romana Brajković Juraco.

Kao osoba koja je i sama prošla kroz dvije kirurške operacije da bi postala žena te je takoreći bila pionir u tome na našim prostorima ističe da je vrlo zadovoljna. 'Imam kvalitetan obiteljski i profesionalni život', poručila je svima onima koji dvoje trebaju li slijediti njezin primjer.

Najvažnija presuda Ustavnog suda RH za statusna pitanja transosoba u RH

Za razliku od naše sugovornice, iz udruge za promociju i zaštitu prava transseksualnih i transrodnih osoba Trans Aid Hrvatska pozdravili su odluku Ustavnog suda, ističući kako je to veoma važna presuda za sve transosobe u Hrvatskoj jer im se tim činom prvi put priznaje pravo da slobodno žive i izražavaju svoj identitet.

'Zabrana diskriminacije temeljem rodnog identiteta i (rodnog) izražavanja u Republici Hrvatskoj prepoznata je Zakonom o suzbijanju diskriminacije, usklađenog s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. To znači da u RH nitko ne smije biti diskriminiran/a na temelju svog rodnog identiteta, uključujući pravo na promjenu upisa spola u dokumentima, bez prisile na invazivne operativne zahvate', podsjećaju iz udruge Trans Aid Hrvatska.

'Ovakvom presudom Ustavni sud dosljedno provodi sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava, po kojemu je država potpisnica Europske konvencije dužna priznati sva građanska i statusna prava, uključujući pravno priznanje roda, odnosno upis spola osobe u dokumentima, u skladu s načinom na koji se osoba samodefinira, uvažavajući poštovanje njezinog privatnog života s naglaskom na zaštitu dostojanstva svake osobe. Većina država Europe omogućava promjenu upisa spola u matičnim knjigama za transrodne osobe. Ovo je prvi primjer pozitivne prakse u Republici Hrvatskoj za transosobe te očekujemo da će i daljnja praksa i promjene zakonskih okvira ići u tom smjeru', ocijenili su.