Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju predlaže se od 1. siječnja 2017. primjena jedinstvene aktualne vrijednosti mirovine pri izračunu i usklađivanju svih mirovina, neovisno o tome je li mirovina ostvarena po općemu ili posebnom propisu, i odustaje od razdvajanja dijela mirovine koji se financira iz državnog proračuna od dijela koji se financira iz doprinosa, objasnila je uvodno državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković-Knežević.

Primjena zakona rezultirat će povećanim rashodima u državnom proračunu za 96 milijuna kuna u 2017. godini, za 127 milijuna kuna u 2018. i za 205 milijuna kuna u 2019., dodala je.

"Ovaj zakon će koštati Hrvatsku do 2025. godine 800 milijuna kuna i sramotno je što mu je državna tajnica posvetila samo tri minute i 25 sekundi", rekao je Mirando Mrsić u ime Kluba zastupnika SDP-a, ocjenjujući da su izmjene zakona nepotrebne i da će narušiti transparentnost i povećati nejednakost među mirovinama.

Mrsić smatra da bi se mirovine ostvarene po posebnim propisima koje se financiraju iz proračuna, to jest mirovine vojnika, policajaca, branitelja, zastupnika, političkih zatvorenika, pripadnika NOR-a i ostale trebale usklađivati s rastom BDP-a i proračunom, a tzv. radničke mirovine koje se financiraju iz doprinosa s rastom plaća i cijena.

"Ovim zakonom samo se ispunjavaju obećanja dana braniteljima tijekom prosvjeda u šatoru u Savskoj" , rekao je Mrsić.

Da je ovaj zakon ispunjavanje obećanja danog braniteljima u šatoru u Savskoj, slaže se i Silvano Hrelja (HSU), koji je također istaknuo da je i "šlag na tortu" za umirovljenike s velikim mirovinama.

"Ovo je šlag na tortu. Nakon što je Vlada poreznom reformom dala povećanje mirovina svima koji imaju mirovine veće od 6000 kuna, sada im daje još jedan poklon, a to je da im se usklađuju mirovine na isti način kao i svima ostalima", rekao je Silvano Hrelja u ime Kluba zastupnika HSU-a i HNS-a.

"Vlada može sada svim umirovljenicima koji imaju mirovine po posebnim propisima čestitati sretnu Novu godinu, njima 180.000, a svima ostalima, kojih ima 1,05 milijuna, ništa", rekao je Hrelja.

Podsjetio je da oko 40 posto umirovljenika ima mirovine ispod 1516 i 1936 kuna te je istaknuo da bi se novac trebao preusmjeriti u borbu protiv siromaštva. Upozorio je i na moguće kritike Europske komisije takvih zakonskih rješenja. "Nemojte doći sutra kako bi ugodili Europskoj komisiji s pričom o povećanju penalizacije pri odlasku u prijevremenu mirovinu ili o smanjenju mirovina", poručio je Hrelja.

Branko Bačić (HDZ) je istaknuo kako je tu riječ o brizi o braniteljima, to jest, kako je rekao, o onima koji su krvavo zaradili svoje mirovine.

Mladen Karlić (HDZ) je dodao da je cilj zakona ispraviti nepravdu prema braniteljima čije se mirovine nisu usklađivale zadnje dvije godine.

Nenad Stazić (SDP) smatra međutim da hrvatski branitelji od tog zakona neće dobiti ništa, a nije zadovoljan ni što saborski Odbor za ratne veterane jutros nije raspravljao o tom zakonskom prijedlogu jer nije bilo kvoruma budući da na sjednicu nije došao nijedan član HDZ-a.
"Možda im je bilo neugodno jer bi se već tada vidjelo da branitelji neće dobiti ništa. Lagali su braniteljima i - kada bi se jutros saznala istina da su im lagali - odlučili su ne doći na sjednicu", rekao je Stazić.

Smatra da se zakonom ugrožava pozicija umirovljenika koji su 40 godina radili i uplaćivali doprinose te da će profitirati oni s povlaštenim mirovinama.
"Profitirat će nekadašnji članovi Izvršnog vijeća Sabora, djelatnici SFRJ, saborski zastupnici, bivši članovi Vlade", dodao je.

Predsjednik Sabora Božo Petrov iskoristio je Stazićevu opasku o nedolasku na sjednice kako bi prekorio sve zastupnike koji ne dolaze na sjednice Sabora i saborskih odbora.

"Nedostaje veliki dio zastupnika koji nisu na radnome mjestu. Treba zaslužiti svoju plaću", rekao je Petrov u sabornici u kojoj je bilo 20-ak zastupnika.
Sabor sjednicu nastavlja sutra.