"Mene donošenje proračuna u sektoru zdravstva podsjeća film 'Beskrajni dan', samo bez sretnog završetka. Jer glavni lik u ovoj sezoni, ministar Vili Beroš, ništa ne uspijeva naučiti iz dosadašnjih pogrešaka pa ostaje zaglavljen u beskrajnom danu skupa sa cijelim zdravstvenim sustavom i svima nama građanima", rekla je Ivana Kekin (NL).

Smatra da taj rebalans proračuna za sektor zdravstva "priča priču" o neefikasnosti, neodrživosti, o neracionalnom curenju novca u privatne džepove, neefikasnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti i drugome.

Ministra Beroša "šampionom u nepovlačenju EU sredstava" ocijenio je Daniel Spajić (Klub Domovinskog pokreta) jer je, od odobrenih 7,5 milijardi kuna EU sredstava, Ministarstvo zdravstva povuklo tek 14 milijuna kuna tj. jedan posto od odobrenih sredstava za obnovu nakon potresa bolnica u Zagrebu i na Banovini.

Spajić je upozorio i da je, iako je odselilo 10 posto stanovništva iz Hrvatske, u ovom desetljeću u sustavu zdravstva broj liječnika povećan za njih 2 500, a liste čekanja su se povećale.

I SDP-ova Andreja Marić rekla je da treba donijeti realnije cijene zdravstvenih usluga, i postaviti odgovarajuće limite zdravstvenim ustanovama jer većina općih i županijskih bolnica 95 posto limita troši na plaće, a nekima niti to nije dovoljno. Upozorila je i da postoje velike razlike među bolnicama po iznosima limita, što "nije dobro".

Marić drži kako se u premalo ulaže u prevenciju, zdravstvenu pismenost građana te rano otkrivanje bolesti. "Upravo na to treba staviti fokus, ne samo baratati golim brojkama", poručila je.

Mrak Taritaš (GLAS): Po pitanju obnove treba napustiti svjetonazore

Tijekom rasprave oporba je, uz ostalo, upozoravala na loše rezultate obnove nakon razornih potresa u Zagrebu i na Banovini, a Anka Mrak Taritaš (GLAS) smatra da je to tema gdje bi trebalo napustiti svjetonazor te slušati jedne druge.

Upozorila je i će Hrvatska, ako se do lipnja iduće godine ne potroše novčana sredstva od EU za zbrinjavanju ljudi koji su ostali bez kuće te obnovu zgrada javne namjene, biti jedna od rijetkih država članica EU koja to nije uspjela potrošiti.

Za razliku od oporbe, vladajući smatraju da taj prijedlog rebalansa proračuna donosi i osigurava sredstva za daljnje povećanje mirovina za 1,2 milijuna umirovljenika, daljnje povećanje plaća za oko 250.000 zaposlenih u javnim i državnim službama te se osiguravaju i financijska sredstva za paket vladinih mjera za pomoć građanima, gospodarstvu i neprofitnom sektoru.

"Udio javnog duga u BDP-u je smanjen za 8,5 posto i vraća se na razinu pred pandemijske 2019. godine", rekla je HDZ-ova Majda Burić.

Zastupnici će kroz amandmane pokušati utjecati na rebalans a o predloženim Sabor će se izjasniti u srijedu, 2. studenoga. Glasovanje o samim amandmanima i rebalansu državnog proračuna bit će u petak, 4. studenoga.