Oporba je u srijedu u Saboru prije rasprave o prijedlogu Zakona o inkluzivnom dodatku pozdravila njegovo donošenje, ali je upozorila kako smještaj ne bi trebao biti prepreka za ostvarivanje tog prava dok su iz HDZ-a rekli da se s obzirom na težinu invaliditeta, pravednije raspoređuju naknade.
Romana Nikolić (Klub Socijaldemokrati) upozorila je da se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje osobama kojima je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja te osobama koje osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu ostvaruju prema posebnom propisu. "Smještaj nikako ne bi trebao biti prepreka za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak", istaknula je.
Uz to, dodala je, nedostatak inkluzivnih politika u obrazovanju dovodi do slabije obrazovane radne snage koja nije konkurentna na tržištu rada, što dodatno slabi njihovo imovinsko stanje i stvara potrebu za inkluzivnim dodatkom. Navela je kako je u Hrvatskoj evidentirano 520.000 osoba s invaliditetom od čega je samo njih 23.000 zaposleno.
SDP-ova Martina Vlašić Iljkić upozorila je kako je prijedlog zakona donijet bez široke rasprave i bez uvažavanja do sada donesenih dokumenata. Navela je da je na prijedlog zakona koji ima samo 46 članaka, prispjelo 210 komentara u javnom savjetovanju a Ured Pravobranitelja za osobe sa invaliditetom je poručio da ga je prije savjetovanja trebao raspraviti po korisničkim skupinama i uključiti akademsku zajednicu i stručnjake.
I ona smatra da smještaj ne smije biti zapreka za ostvarivanje inkluzivnog dodatka, dodavši da trenutno imamo 180.000 korisnika naknada koje se objedinjuju dok se stvarni broj procjenjuje na 147.000 jer neki koriste dvije naknade.
Jelena Miloš (Možemo!) također smatra kako nema razloga da osobe koje imaju organiziran smještaj ili su smješteni u ustanove socijalne skrbi nemaju pravo na inkluzivni dodatak. Ponovila je i da inkluzivno dodatak nije socijalna mjera već ona koja bi trebala omogućiti jednako pravo osobama s invaliditetom da se uključe u život u zajednici. Nezadovoljna je što se dijelu osoba s invaliditetom ne daje inkluzivni dodatak ako imaju drugu nekretninu ili suvlasništvo.
Napominjući kako je Zakon o inkluzivom dodatku potreban i dugo se čekao Anka Mrak Taritaš (Klub Centra, GLAS-a i SSiP) smatra kako inkluzivni dodatak nema veze sa socijalom već se to trebalo rješavati u Ministarstvu zdravstva.
Upitala je i ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marina Piletića zašto su "opet napravili polu uradak a nisu stvar odradili do kraja".
Božo Petrov (Most) rekao je kako u zakonu ima pet razina potpore, pri čemu prva može dobiti najveći dodatak od 720 eura a u nju spadaju invalidi koji ne mogu raditi. Tako, kada se 720 eura podjeli s 30 dana ispada da su im dali 24 eura dnevno za život. "To ste im dali, da prežive s 24 eura dnevno. A gdje su još njihove potrebe zato što imaju poteškoće, gdje su režije i drugo što trebaju platiti", upitao je Petrov.
Za razliku od oporbe HDZ-ova Ljubica Lukačić rekla je da se prijedlogom zakona, s obzirom na težinu invaliditeta, pravednije raspoređuju naknade te će dovesti do kvalitetnijeg i boljeg života.