Za razliku od oporbe, vladajući su isticali kako se tom strategijom želi postići da poljoprivreda bude održiva i da proizvodnja hrane bude samodostatna te da se poveća njezina proizvodnja s usklađenim ekološkim i zdravstvenim standardima, obnovi ruralno gospodarstvo i sl.

Vučemilović: Ulazak u EU poljoprivrednike je dočekao nespremne

Vesna Vučemilović (HS) upozorila je da je glavna boljka hrvatske poljoprivredne proizvodnje niska produktivnost u odnosu na druge članice EU i to što nije samodostatna, a razlog tome vidi i u ratnim razaranjima, raspadu tržišta, raspadu kanala distribucije i sl.

Navela je i da je hrvatske poljoprivrednike ulazak u EU dočekao nespremne.

"Otvaranje tržišta nanijelo je završni udarac našoj poljoprivredi, a nažalost oporavka nema na vidiku", upozorila je. Navela je da mi sve više proizvodimo pšenice i kukuruza koje onda izvozimo, a uvozimo tjesteninu i smrznute pekarske proizvode koji se peku u stranim trgovačkim lancima.

I Katarina Peović (RF) izrazila je sumnju da će Strategija poljoprivrede osigurati da do 2030. godine Hrvatska postane samodostatna u onim kategorijama hrane koje uvozimo, a to su, kazala je, proizvodi sa višom dodatnom vrijednošću, dok smo samodostatni u onim ratarskim kulturama koje imaju nižu dodanu vrijednost.

Navevši da meso, mlijeko, jaja te hrana za životinje generiraju čak 46 posto deficita ocijenila je neprihvatljivim da se onda daju potpore velikim proizvođačima kojima se ne nameće da sirovine uzimaju od domaćeg proizvođača.

Romana Nikolić (NZ) smatra da ta strategija pruža puno nade i da je "skup lijepih, modernih, 'trendi' želja", ali dodala da će vrijeme pokazati hoće li se to i ostvariti. No, upozorila je, trenutna situacija pokazuje da je umjetno gnojivo poskupilo za 300 posto tako da će primjerice mali OPG-ovci koji su prije za to uložili 6000 kuna, sada morati uložiti 14.000, što je neisplativo.

Mišel Jakšić je rekao kako u SDP-u smatraju da ni ova strategija nije dovoljan iskorak i zaokret nego je samo "uljepšavanje stagnacije" koja, ako se nešto ne promijeni, poljoprivredu čeka i u narednih 10 godina.

Nikša Vukas (NZ) drži kako Strategija poljoprivrede kasni bar tri godine, njezini ciljevi su zastarjeli, a poljoprivreda nije na stupnju razvoja kada se komparira sa onime što piše u njoj.

Za razliku od njih, Marijana Petir (NZ) rekla je da je ta strategija ključan dokument za transformaciju hrvatske poljoprivrede i donosi niz pozitivnih mjera. Podsjetila je i da je država od početka korona krize interventno reagirala prema sektoru poljoprivrede sa 675 milijuna kuna kroz 13 mjera. Uz to, izrazila je zadovoljstvo što je vlada reagirala na nedavna poskupljenja goriva te je zamrznula cijene plavog dizela na 6,50 kuna, donijela paket financijske pomoći za poljoprivrednike u iznosu od 200 milijuna kuna te za ribare u iznosu od 50 milijuna kuna. Također, Vlada je za hranu i poljoprivredni repromaterijal smanjili PDV sa 13 na pet posto, dodala je.

Ivanović: Bez udruživanja poljoprivrednika nema napretka

Goran Ivanović (HDZ) rekao je da za bolju poljoprivredu u Hrvatskoj treba povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje, zbog klimatskih promjena ulagati u sustave navodnjavanja te raditi na udruživanju jer je samo 0,24 posto poljoprivrednika udruženo.

"Bez udruživanja nema napretka hrvatske poljoprivrede", ocijenio je. Smatra i kako poljoprivreda danas mora riješiti krucijalni problem - kako prijeći iz sirovinske baze u dodanu vrijednost. To se, poručio je, neće dogoditi preko noći.

Tijekom višesatne rasprave vladajući su isticali veliki potencijal poljoprivrede jer zemlja nije zatrovana pesticidima i herbicidima, važnost demografske obnove sela jačanjem mladih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, važnost financiranja projekata za mlade poljoprivrednike, a oporba je upozoravala na veliki broj neobrađenih površina, malu poljoprivrednu ekološku proizvodnju, propast poljoprivrede zbog iseljavanja stanovništva, probleme vezane uz uvozne lobije, nekontroliranje poticaja, da u Strategiji poljoprivrede nema ni riječi o ribarstvu i sl.