"Hrvatsku su pogodile dvije velike nesreće, potresi u Zagrebu i Sisačko-moslavačkoj županiji i pandemija covida tako da je stanovništvo 2020. godine postalo svjesno sustava Civilne zaštite. Ne treba posebno naglašavati štete i posljedice ovih dviju velikih nesreća, ali je prilika analizirati što je sve propušteno napraviti, poput izostanka sveobuhvatnog pregleda postojećeg stanja sposobnosti civilne zaštite, prijetnji rizika i nisu predloženi usklađeni modeli izgradnje sposobnosti", izjavio je SDP-ov Arsen Bauk pojašnjavajući na konferenciji za novinare motive za interpelaciju.

Oporba smatra da Vlada nije uspjela usklađeno djelovati prilikom katastrofe, uz izostanak sazivanja Stožera civilne zaštite, a nije ni adekvatno uključila stanovništvo u sustav Civilne zaštite, što je posebno došlo do izražaja nakon potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji kada se ravnatelj Civilne zaštite obrušavao na građane koji su priskočili u pomoć i nazivao ih smetnjom, napomenuo je.

Usto, ustvrdio je, Vlada nije uspostavila zadovoljavajuću razinu i učinkovitiji pristup strateškim robnim zalihama, pri čemu je Civilna zaštita isključna iz planiranja robnih zaliha, a nije unaprijedila ni sposobnost zdravstvenog sustava za pravodoban odgovor na ugrožavanje života i zdravlja građana.

Osim toga, u pandemiji, različitim, nelogičnim odlukama smanjila je povjerenje građana u sustav civilne zaštite kao iznadpolitičkog tijela i povećala dojam građana da se u slučaju Stožera radi samo o novom soju HDZ-a, izjavio je Bauk.

Tomislav Tomašević iz Kluba Zeleno-lijevog bloka rekao je kako vjeruju da će rasprava o sustavu Civilne zaštite biti konstruktivna jer je riječ o sigurnosti ljudi u prirodnim katastrofama i sve glave treba skupiti na jedni mjesto kako bi se došlo do najboljih rješenja.

Neke stvari nakon potresa nisu funkcionirale i trebamo ih unaprijediti, kazao je, podsjetivši da je njihov Klub amandmanom tražio povećanje sredstava za Civilnu zaštitu, kao i kupovinu medicinskog helikoptera, ali to nije prošlo.

Sustav civilne zaštite u Hrvatskoj se sustavno zanemaruje već 15 godina, ocijenio je Tomašević, upozorivši da nije osnovan izvanproračunski fond za civilnu zaštitu, što je bila zakonska obveza. Improvizirali smo s osnivanjem fondova nakon prirodnih katastrofa umjesto da je poštovan zakon i imali taj fond već spreman, dodao je.

Tomašević kaže kako na terenu nije funkcionirala koordinacija između državnih službi, kao i sa samoorganiziranim volonterima. Izrazio je uvjerenje da će u Saboru doći do konsenzusa oko ovog pitanja.

Inicijativu su podržali i Klub zastupnika HSS-a i HSU-a, Klub Centra i GLAS-a te Klub IDS-a.

O cijepljenju saborskih zastupnika, rektora, čelnika HGK-a ...

Bauk se referirao i na cijepljenje čelnika HGK Luke Burilovića, koji je jučer u medijima potvrdio da se cijepio protiv koronavirusa 13. siječnja i 4. veljače, jer spada u rizičnu skupinu zbog teškog oboljenja pluća.

Bauk je rekao kako, 'uz određeni rizik da postoji dojam da su se saborski zastupnici cijepili preko reda, pa da i sam budem kritiziran što to komentiram', istaknuo kako bi to smatrao pozitivnim da ga je Vlada pozvala da svojim primjerom potakne građane na cijepljenje.

Ovako, ustvrdio je, 'kada se cijepio u tišini, poskrivećki, preko reda i bez srama, onda to nije dobar put, pogotovo ako postoje nejasnoće je li ili nije u registru i po kojem je kriteriju bio cijepljen.

"To je, kao i kod rektora Damira Borasa, jedna mala jagoda na šlagu na svemu onome po čemu Burilović nije baš najpozitivnija osoba", zaključio je Bauk.

Tomašević kaže kako postoje dvije Hrvatske, dodavši da ih smeta i iritira što postoje privilegirani poput Borasa i Burilovića, 'koji su se, eto, slučajno cijepili' i ostali.

"Cijepljenje preko reda je moralno dno dna i situacija da imamo dvije Hrvatske mora konačno prestati", izjavio je Tomašević, naglasivši da time ugrožavaju živote ljudi koji nisu dobili cjepivo na vrijeme.