Pojašnjavajući izmjene zakona ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović pojasnio je što je sve Vlada do sad napravila za umirovljenike, tepojasnio kako je mirovinska reforma dobila i pozitivne ocjene Europske komisije.

'Unatoč svim pozitivnim pomacima proisteklim iz cjelovite mirovinske reforme odnosno cjelovite reforme mirovinskog sustava Vlada RH uvažavajući volju od više od 700.000 hrvatskih građana izraženu kroz zahtjev za raspisivanje državnog referenduma Građanske inicijative „67 je previše“ predlaže od 1. siječnja 2020. izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju kojim bi se u cijelosti preuzeli prijedlozi iz navedenog zahtjeva', objasnio je Aladrović zašto nakon svega dolaze izmjene zakona.

Aladrović je pojasnio kako se granica za starosnu mirovinu spušta sa 67 na 65, dok će se u prijevremenu starosnu mirovinu ići sa 60 godina života i 35 mirovinskog staža. 'Procjenjuje se da će preuzimanje referendumskih prijedloga u slijedeće dvije godine biti potrebno osigurati dodatna sredstva financijska u iznosu od 35,7 milijuna kuna u 2020. i 91,7 milijuna kuna u 2021., a prihodi državnog proračuna bi se istodobno smanjili za 9,2 milijuna kuna u 2020. i za 34,9 milijuna kuna u 2021.', kazao je Aladrović.

Nismo čuli ništa zašto su prihvaćeni zahtjevi referendumske inicijative, upozorio je zatraživši povredu poslovnika Mirando Mrsić iz Demokrata i zaradio opomenu jer je prekršio poslovnik. Na njegovom tragu bio je i SDP-ov Gordan Maras.

'Ministar se nije držao teme, objašnjavao je nekakve reforme, koje građani ne vide. Vide samo niske i nikakve mirovine i to je refleksija 750.000 potpisa koju su građani dali', kazao je Maras, i također dobio opomenu zbog kršenja poslovnika.

'Iako se trudite ušutkati raspravu i kritike HDZ-u, u tome nećete uspjeti. Nastavite se bahato i nervozno ponašati i dalje', spočitnuo je Maras predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću koji mu je opalio opomenu.

Samo izlaganje Aladrović izazvalo je niz replika. 'Mislite li zbilja da je u Hrvatskoj moguće dostojanstveno živjeti s prosječnom mirovinom, koja je ispod 40 posto prosječne plaće i mislite li da umirovljenici koji primaju starosnu mirovinu od 2000 kuna mogu preživljavati. Ne zanimaju me bajke o tome da ste nešto napravili', upitao je ministra Maras.

'Mi smo u mandatu povećali mirovine za 11, 7 posto, najniže mirovine za 15 posto. Ono što činimo je, potičemo dugi ostanak u svijetu rada, a to dovodi do većih mirovina', odgovorio mu je Aladrović.

SDP-ovog Joška Klisovića zanimalo je hoće li se moći raditi i nakon 65. godine ako to radnik želi. Naime, to je bila intencija Vlade, no zakoni koji uređuju to pitanje su jučer povučeni iz procedure.

'Mi smo do sada izražavali nedvojbeni stav po ovom pitanju tako da mislim da stavove Vlade RH znate. Ali još jednom napominjem, ovo su pitanja o kojima moramo povesti širu javnu raspravu. Smatramo da kroz zakone o radu možemo unaprijediti još određene nekakve dodatne dijelove radnog zakonodavstva i siguran sam da ćemo kroz tu raspravu koja će se dogoditi u kratkom roku iznjedriti najbolja rješenja vezano za radna zakonodavstva', odgovorio je Aladrović.

Mostovog Nikolu Grmoju zanimalo je kada će se Vlada pozabaviti pitanjem povlaštenih mirovina, na koje se izdvaja oko 8 milijardi kuna.

'Imamo 13.000 mirovina iz NOB-a. Kad ćemo krenuti u reviziju? Prvo s NOB-om, a onda s lažnim braniteljima, koji obezvrjeđuju prave branitelje i Domovinski rat. Kad ćete krenuti? Što je ne dirate partizane? Ili ste i vi za bravara', upitao je Grmoja.

Aladrović kazao je da mirovine ostvarene po posebnim propisima dolaze na red nakon što se uredi opći sustav. 'Stečena prava su stečena prava i zadiranje u njih nije u ovom trenutku moguće', kazao je Aladrović, dodavši da se te mirovine isplaćuju iz općih prihoda proračuna.