HDZ-ova Domoljubna koalicija je prva s izborom od 31,4 posto glasova (u odnosu na 32,7 posto) dok je SDP-ova koalicija Hrvatska raste na drugom mjestu s izborom od 30,9 posto (u veljači 32,3 posto).

Most nezavisnih lista i dalje je na trećem mjestu s izborom od 8,9 posto (prije mjesec dana 9,1 posto, a početkom siječnja 11,7 odnosno 15,4 posto prije tri mjeseca, što je bio i zenit izborne potpore ovoj listi). Tako se Mostu u tri postizborna mjesečna istraživanja istopila potpora za 6,6 postotnih bodova dok su obje vodeće koalicije zabilježile rast potpore (Domoljubna koalicija za 2, odnosno Hrvatska raste za 0,6 postotnih bodova).

Ovaj pad potpore Mostu imao je učinka na potporu Živom zidu, četvrtom s izborom od 4,4 posto (u odnosu na 3,2 posto u veljači). Koalicija okupljena oko stranke Milana Bandića bilježi 2,3 posto izbora, a slijede IDS-ova koalicijska lista s 1,8 posto i ORaH s 1,6 posto.

Most u slobodnom padu, Živi zid raste

Na ljestvici samostalnih političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 29,3 posto (u veljači 30 posto), a SDP je drugi s 28,2 posto (u veljači 28,8 posto). I na ovoj je ljestvici Most zabilježio pad izborne podrške od 1,4 postotnih bodova u mjesec dana, odnosno 6,9 u dva mjeseca (sadašnjih 8,6 posto prema 10 posto u veljači, odnosno prosinačkih 15,6 posto). Živi je zid s 4 posto na četvrtom mjestu (prije mjesec dana 3,1 posto), a slijede HNS s 2,3 posto i HSS s 1,8 posto.

Šest je stranaka s izborom iznad 1 posto: Stranka Milana Bandića HDSSB (obje po 1,4 posto), HSP AS i IDS (po 1,3 posto), ORaH i Hrvatski laburisti (po 1 posto). Ispod jedan posto su Hrid, HSLS, HSU NS Reformisti (po 0,6 posto). Ostale stranke bilježe izbor od 2,1 posto dok je 13,8 posto neodlučnih.

Pet najpopularnijih: Grabar Kitarović, Orešković, Milanović, Leko, Picula

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara nalazi se predsjednica Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 20,1 posto (prema 24,6 posto iz veljače). Premijer Tihomir Orešković zabilježio je značajan porast izbora za najpozitivnijeg hrvatskog političara i sa 16,5 posto nalazi se na drugom mjestu (prije mjesec izbor je bio 9,9 posto, a prije dva mjeseca 2,2 posto). Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 8 posto (prema 10,3 posto iz veljače) dok je Josip Leko četvrti s izborom od 6,7 posto (u veljači 7,2 posto), a slijedi Tonino Picula s izborom od 5,1 posto (u veljači 4,2 posto). Izbor Ivana Sinčića je s 1,1 posto u veljači skočio na ovomjesečnih 4,6 posto te je time na ovoj ljestvici potisnuo Božu Petrova na sedmu poziciju s izborom od 3,4 posto (prije mjesec dana 4,7 posto, u siječnju 6,7 posto, a u prosincu 10,8 posto). Među deset najpozitivnijih političara još su Boris Lalovac (3 posto), Tomislav Karamarko (2,5 posto) i Milan Bandić (2,1 posto).

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara uvjerljivo i već poprilično dugo drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka: Tomislav Karamarko (33,9 posto) i Zoran Milanović (31,4 posto). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (11,2 posto), a na četvrtom je mjestu Božo Petrov s izborom od 4,7 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Kolinda Grabar Kitarović (2,1), Ivo Sanader (1,3), Nenad Stazić (1,0), Milijan Brkić (0,8), Vesna Pusić (0,8) i Zlatan Hasanbegović (0,7).

Sve više građana misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca najčešća je ona koja se odnosi na izbjegličku krizu i zaoštravanje odnosa između europskih država (25,9 posto) dok su poteškoće oko izbora zamjenika i pomoćnika ministara izbor za temu mjeseca u 19 posto slučajeva. Nešto češći izbor su zabilježile sljedeće teme: sporovi oko smjene ravnatelja SOA-e Dragana Lozančića (8,6 posto), rasprave o državnom proračunu za 2016. (6,1), rasprave o prodaji državne imovine i o privatizaciji autocesta (5,4), ukidanje zdravstvenog programa 72 sata (5), rasprave o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka (4,8), rasprave o ukidanju Ministarstva branitelja i spajanju s obranom (4,7).

Jedina pozitivna tema (po svom implicitnom sadržaju) je objava rezultata o rastu BDP-a u 2015., koja je s izborom od 2,9 posto tek na devetom mjestu, malo više od rasprave o potrebi provođenja lustracije (s izborom od 2 posto).

Smjer kretanja zemlje podupire 20,6 posto građanki/građana (u odnosu 24,1 posto iz veljače, odnosno 29,4 posto iz siječnja) dok ih 64,8 posto misli da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru (prema 58,6 posto iz veljače, odnosno 49,4 posto iz siječnja). Ne zna njih 14,6 posto (u veljači 17,3, u siječnju 21,4 posto). Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima stranaka koje čine trenutnu parlamentarnu većinu.

Ocjena Vladi neznatno pala u odnosu na veljaču

Vlada RH je u ovomjesečnom istraživanju zabilježila sličnu razinu potpore za svoj rad kakva je zabilježena prije mjesec dana. Ona početkom ožujka iznosi 52,4 posto (u odnosu na prošlomjesečnih 52,0 posto). Vladinu politiku ne podržava 30,1 posto građana (prema 30,4 posto iz veljače), uz 17,5 posto neodlučnih. I dok se u potpori politici i radu Vlade izražava dio očekivanja iz tzv. postizbornog medenog mjeseca, događaji u Vladi su utjecali na samu ocjenu njenog rada. Tako je ocjena rada Vlade znatno brže izgubila taj psihološki učinak promjene vlasti pa je za svoj rad dobila ocjenu 2,31 (što je manje od one zabilježene u veljači, kad je iznosila 2,41).

Međutim, ona je nešto niža i od one kojom je završila svoj mandat prethodna Vlada, koja je u posljednjem mjesečnom istraživanju dobila ocjenu 2,52, ali je i znatno manja od ocjene koju je vlada Zorana Milanovića zabilježila u istom mjesecu prije četiri godine (u ožujku 2012. iznosila je 2,94).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila vrlo čvrstu trojku, odnosno 3,31 prema 3,47 iz veljače, a najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, za svoj rad bilježi ocjenu 2,28.