'Nakon razgovora s predstavnicima EK odlučio sam ne ići u izmjene zakona i provoditi postojeći Zakon o policiji te ću raspisati natječaj za glavnog ravnatelja policije. Birajući između interesa Republike Hrvatske i pokazivanja garda, izabrao sam interes Republike Hrvatske', kazao je Ostojić nakon današnje sjednice Vlade.

Zapravo to znači, drugim riječima, da mu preostaje snalaženje sa zacementiranim kadrovima prijašnjega ministra Tomislava Karamarka, uključujući i sedam savjetnika od kojih ni jednoga nije Ostojić sam birao, i to unatoč tome što je EK, premda su njezini stručnjaci sudjelovali u izradi postojećega zakona, potpuno svjesna – kako se doznaje od izvora u Vladi koji i upozorava na apsurd – i priznaje da taj zakon ne pridonosi depolitizaciji i pravoj profesionalizaciji policije. No dok smo u procesu monitoringa, izmjena dogovorenoga u pregovorima nema, a što će biti poslije, drugo je pitanje.

U međuvremenu, odlučeno je da se ne ide u nove konfrontacije s EU, premda je ovo važnije od fronte otvorene oko nadzornih odbora jer se tiče ljudskih i građanskih prava, s obzirom na to da ćemo, primjerice, i dalje ostati bez građanskog nadzora nad radom policije u slučaju tajnog prikupljanja podataka. Također, postoji više od 500 žalbi pred Odborom za državnu službu na rješenja o raspoređivanju jer je netom prije izbora Karamarko proveo uredbe na temelju Zakona koje su, između ostalog, promovirale pojedince na visoke položaje, pri čemu su neki od njih preskakali i po sedam stepenica odjednom.

Brojevi su samo rasli, naime, do prosinca je bilo šest žalbi, potom 120, u siječnju 226, u veljači 228 te i dalje postoji tendencija rasta, doznaje se u Vladi. Naime, od 212 policijskih službenika, koji su imali zvanje glavnog policijskog savjetnika i policijskog savjetnika, taj broj je narastao na 684 osobe, a budući da na rukovodeća mjesta mogu kroz interni natječaj biti imenovani samo oni koji imaju ta zvanja, na oko 220 rukovodećih pozicija birat će se ljudi iz tog kruga od 684 službenika, upozoravaju iz Vlade.

S druge strane, Pusić ne smatra da je ovo udarac Bruxellesa Vladi: 'Neke promjene će se unijeti, neke će se još raspravljati, zasad će se s tim nekim manje dramatičnima ići. Polako, zasad idemo s onim što smo ispregovarali i držimo se tih standarda i završavamo svoj posao, gleda se kako zakoni djeluju u praksi i nakon toga se raspravlja s Komisijom sljedećih 30 godina o različitim varijantama i mogućnostima promjena na temelju procjene učinkovitosti u praksi', zaključila je Pusić, ali i podsjetila da ćemo nakon ulaska u EU imati više slobode u utjecanju na europska pravila, no da se pravnih okvira moramo držati.

Ministrica je potvrdila i da je na zatvorenom djelu današnje sjednice, Vlada usvojila Prijedlog akcijskog plana za ispunjavanje preostalih obaveza iz pregovora o pristupanju Hrvatske EU, kazavši samo kratko da je 'riječ o radnom dokumentu koji se, konkretno, odnosi na 51 točku spomenutu u monitoring izvješću, koje nisu sve jednakoga reda važnosti i veličine, a odnose se na rokove vezane za brodogradnju, rješavanje sudskih zaostataka te držanje rokova i pripremu za integriranu državnu migraciju'.