'Svatko ima pravo imati svoje mišljenje kako bi turistička Hrvatska trebala izgledati, ali mi mislimo da smo kroz viziju jasno naznačili nekoliko važnih poruka kroz riječi: globalno, održiv način, upravljanje razvojem, kvaliteta, gostoljubivost, autentičnost, doživljaj', rekao je ministar turizma Veljko Ostojić nakon sjednice Vlade.

Glavni cilj Strategije je da se Hrvatska u sedam godina nađe među 20 najkonkurentnijih turističkih zemalja svijeta. 'Konkurentnost je preduvjet svega - investicija i uspjeha. Prema najrelevantnijem svjetskom vodiču Hrvatska je trenutno na 34. mjestu po konkurentnosti, a u Europi na 24. mjestu. Među zemljama Mediterana smo na osmom mjestu od ukupno devet. Hrvatska može i treba bolje!' Ostojić je objasnio da se konkurentnost ocjenjuje u desetak mjerila od kojih je Hrvatska u samo dva mjerila dobila najbolju ocjenu, a to su: zaštita od HIV-a i dostupnost svjetskih brandova rent-a-cara.

Akcijski plan Strategije ima 26 mjera kroz koje će se nastojati povećati upravo konkurentnost: 'Izrađena je studija konkurentnosti i imamo mjere koje mislimo realizirati tijekom ove godine kako bi se Hrvatska popela na više mjesto tako da na kraju budemo među prvih 20 zemalja.' Neke od tih mjera su: usklađivanje i unapređenje zakonskog okvira, izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i gradnji, izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, izmjene Zakona o šumama i poljoprivrednom zemljištu, Zakona o zaštiti kulturnih dobara, o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu, ubrzano rješavanje imovinsko-vlasničke problematike, privatizacija turističkih poduzeća u državnom vlasništvu...

Očekivani učinci Strategije su: sedam milijardi eura novih investicija u sedam godina, ukupno 955 tisuća ležajeva u komercijalnim smještajnim objektima (povećanje od 102 tisuće u odnosu na 2011. godinu), 30.000 novo zaposlenih, 86 milijuna noćenja u komercijalnim smještajnim kapacitetima, 14,3 milijarde eura ukupne turističke potrošnje. 'Ovo su konkretna mjerila na temelju kojih ćemo znati jesmo li uspjeli ili ne. Uvjet je da se neke stvari promijene - od zakona do prostornoplanske dokumentacije, procedure postupaka, kvalitete komuniciranje s tržištem', kaže ministar turizma.

U novom sedmogodišnjem razdoblju očekuje se realizacija 150 potencijalnih investicijskih projekata u turističkom sektoru. 'Do 2020. trebali bi povećati broj ležajeva za 102.000, što je povećanje od 10 posto u odnosu na 2011. godinu. To nije pretjerano puno, što dokazuje da o budućnosti razmišljamo na održiv način i da nam je kvaliteta ispred kvantitete', tvrdi Ostojić i dodaje: 'Čvrsto smo na zemlji i ne želimo se razbacivati obećanjima koje je teško ispuniti!' 

Na pitanje kako očekuje da mjesta poput Crikvenice pokažu autentičnost kada je to mjesto danas (po mišljenju novinara koji je postavio pitanje) gotovo potpuno neoriginalno s proizvodima koji potječu iz Kine i ponudom koja se može dobiti u Grčkoj i Španjolskoj, Ostojić odgovara: 'Ne bih se složio da je Crikvenica potpuno neautentično mjesto i izgubljen slučaj, a to što ne nudi proizvod domaćeg porijekla ne znači da grad nije autentičan u smislu pružanja doživljaja. No, ako je netko krenuo krivim smjerom, postoji uvijek mogućnost da se vrati i promijeni smjer razvoja.'

Ostojić priznaje da Hrvatskoj trebaju programi 'mediteranizacije pojedinih turističkih mjesta' i stvaranje većih autentičnih doživljaja. 

Kako Strategija uključuje i edukaciju radnika u turizmu, Ostojić je naglasio da očekuje znatne izmjene kurikuluma koji će se trebati više usmjeriti na praktični dio učenja: 'Očekujemo dolazak privatnih, priznatih hotelijerskih škola, radit ćemo na cjeloživotnom obrazovanju zaposlenika kroz suradnju sa stranim udrugama. Mislim da smo se previše zatvorili te ćemo zato i u Ministarstvu turizma stipendirati osmero ljudi na top menadžerskim školama i fakultetima u svijetu.'