Nakon mnogobrojnih kritika na nacrt prijedloga novoga Zakona o policiji objavljenog na internetskim stranicama, oglasio se i resorni ministar Ranko Ostojić, koji je, sudjelujući na današnjoj javnoj raspravi u Kući ljudskih prava, praktički zažalio što je nacrt završio na internetu. Naime, kritike mu nikako nisu sjele što je višekratno dao do znanja ponavljajući da je trebalo pričekati argumentirani razgovor, a ne samo uzimati sve zdravo za gotovo, jer je riječ tek o nacrtu prijedloga zakona koji nije ni u kakvoj hitnoj saborskoj ni Vladinoj proceduri, a i Europska komisija treba reći svoje
Kritičari se nisu potrudili pročitati postojeći zakon o policijskim ovlastima, koji je na snazi već tri godine, istaknuo je ministar Ostojić, koji se od svih primjedbi koje su pristigle i od nevladinih udruga i od stručnjaka, a o kojima smo već iscrpno pisali, najprije dohvatio kritike Prijatelja životinja na uporabu službenih konja u postupanju policije.
Ministar im je ukazao 'da nije Ostojić uveo konje u policiju', jer njihova uporaba kao mogućnost već postoji u postojećem zakonu, a na to dosad nitko nije reagirao. Premda je točno da se konji spominju u Zakonu o policijskim ovlastima, taj i Zakon o policiji bi sada trebali biti objedinjeni u jednom zakonu, međutim, to ne mijenja na stvari da je i ranije bilo kritika na račun uporabe konja u policiji, baš kao što je bilo kritika i na postojeći Zakon o policiji, prijedlog kojega je također bio objavljen na stranicama MUP-a, iako aktualni ministar u oba slučaja tvrdi suprotno, a na što ga je upozorio i predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić, kao i da, a na to su se uostalom žalile u svojem slučaju nevladine udruge, sindikati nisu bili uključeni u samu izradu zakona.
Međutim, Ostojić smatra da nije iznevjerio javnost jer smatra da je objavom na webu pokrenuta javna rasprava te je naglasio da je nacrt zakona usklađen s europskim zakonodavstvom i da su predložena rješenja prepisana iz važećeg zakona u Sloveniji, poput famoznog članka 7. kojim se ministru unutarnjih poslova daje ovlast za davanje naputaka policiji za rad te joj može narediti da u granicama svoje nadležnosti obavi određene poslove i poduzme određene mjere i o njima ga izvjesti, ali se te ovlasti ne odnose na policijska postupanja koje usmjerava državni odvjetnik.
'Riječ je samo o tome da se, osim što se ministar u ovoj ovlasti ionako ne razlikuje od drugih čelnika tijela državne uprave, želi na nedvojben način jasno propisati ulogu ministra u odnosu na policiju', kazao je Ostojić, kojemu je posebno zasmetalo nazivanje zakona 'Karamarkovim' i 'Ostojićevim'.
U daljnjoj javnoj raspravi, tijekom koje su se sudionici našalili bi li ministar došao osobno da ga kritike nisu toliko naljutile, Ostojić se osvrnuo i na neke od njih koje su urodile plodom pa tako iako smatra da je prijedlogom jasno definirana razlika između unutarnje kontrole i Povjerenstva za rad po pritužbama, a djelomično je prihvaćen prijedlog odredbi o civilnom nadzoru policije pa se on sada naziva 'građanskim nadzorom', a umjesto 'predstavnika javnosti' trebali bismo imati 'predstavnike građana'. Pravne osobe i dalje neće moći podnositi pritužbe jer, kako je kazao Ostojić, 'samo građanima mogu biti povrijeđena ljudska prava i slobode, a nitko ne sprečava mogućnost da u njihovo ime pritužbu podnese i bilo koja udruga za zaštitu ljudskih prava'.
Što se tiče prigovora na to da ministar imenuje članove Povjerenstva za građanski nadzor policije, čime se narušava njegova neovisnost, Ostojić je kazao da je 'imenovanje samo formalna odluka, jer prijedlog za imenovanje članova Povjerenstva daju organizacije civilnog društva i stručne javnosti te nevladine organizacije, a predstavnik MUP-a', na što je također prigovarano, je tu 'kao član Povjerenstva kako bi ostale članove uputio u procedure postupanja i olakšao im rad'. Kad je pak riječ o nadzoru suradnje SOA-e i policije, podsjetio je da je ona već podložna kontroli Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.
Jedan od kritičara nacrta prijedloga novoga Zakona, profesor Vlatko Cvrtila s Fakulteta političkih znanosti istaknuo je da je 'u prijedlog zakona potrebno bolje ugraditi mjere građanskog nadzora, jer učinkoviti građanski nadzor može samo pomoći sigurnosnom sustavu da bolje obavlja svoje zadaće'.
Od predloženih rješenja, u sadašnjem prijedlogu postoji samo pritužba građana ako smatra da su mu uskraćena prava, a postoje i druga rješenja koja sigurnosnom sustavu kroz razne oblike nadzora ne oduzimaju neovisnost u radu i obavljanju svoje djelatnosti', kazao je Cvrtila te podsjetio Ostojića, kojega je, kao i ostali sudionici rasprave, pohvalio što je osobno došao na javnu raspravu, da 'oko prijedloga zakona u demokratskom društvu mora postojati javna rasprava, jer svaka demokratska participacija može dovesti do kvalitetnijeg prijedloga'.
Dok čekamo hoće li se ministar toga držati i u slučaju nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o javnom okupljanju, o kojima je za idući tjedan najavio javnu raspravu, Ostojić je ponovio da glavnog ravnatelja policije neće imenovati sve dok na snagu ne stupi novi zakon prema kojemu će za njega biti proveden javni natječaj, a i odbacio je kritike da se u policiju želi uvesti ljude izvan sustava. A kad je već riječ o ljudima u sustavu, policajcima je zasmetalo to što prema novom zakonu ne bi mogli prosvjedovati u uniformama, premda su, podsjetio je Jagić, već to učinili i nisu izazvali nikakve probleme. No Ostojić mu je poručio da su o tome već govorili i kazao da uniforma uključuje i oružje, a ono je protivno Zakonu o javnom okupljanju te da svoj stav ionako mogu iskazati bez odore.
