Nagrada Europskog mikroskopijskog društva za izvrsne radove u kategoriji znanosti o životu dodijeljena je autorskom timu znanstvenika Instituta Ruđer Bošković pod vodstvom dr. sc. Ive Tolić te znanstvenicima Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu pod vodstvom dr. sc. Nenada Pavina
Znanstvenicima je nagrada dodijeljena za rad objavljen u prestižnom časopisu Nature Communications krajem prošle godine te predstavlja iznimno priznanje prvim autorima na radu, redom mladim doktorandima i postdoktorandima: dr. sc. Maji Novak, dr. sc. Bruni Polaku, dr. sc. Juraju Simuniću, Zvonimiru Bobanu i Barbari Kuzmić.
vezane vijesti
Ovu godišnju nagradu za izvrstan rad dodjeljuje izvršni odbor Europskog mikroskopijskog društva i to radovima koji donose potpuno nove rezultate u području mikroskopije, na temelju ocjena šesteročlanog žirija međunarodnih stručnjaka s najprestižnijih europskih sveučilišta. Nagrada se dodjeljuje po jednom radu u području razvoja instrumentacije i metodologije, znanosti o materijalima te znanosti o životu.
Hrvatskom timu znanstvenika nagrada je dodijeljena za rad 'The mitotic spindle is chiral due to torques within microtubule bundles', objavljen u Nature Communications u rujnu prošle godine. U ovom radu znanstvenici su predstavili najnovije rezultate svojih istraživanja koji otkrivaju da je diobeno vreteno kiralne strukture. Ovo otkriće moglo bi ući u svjetske udžbenike i dovesti do novih spoznaja o procesu pravilne raspodjele genetskog materijala.
Riječ je o interdisciplinarnom istraživanju u kojemu su znanstvenici kombinirali staničnu biologiju i genetiku s teorijskom fizikom i najmodernijim tehnikama mikroskopije.
Ovi važni rezultati oslanjaju se na kombinaciju tehnika svjetlosne mikroskopije. U radu su prikazane slike ljudskih diobenih vretena koje su dobivene super-rezolucijskom mikroskopijom, te koje pokazuju da snopovi proteinskih vlakana od kojih je građeno diobeno vreteno imaju složene zakrivljene oblike.
Korištenjem novog pristupa u kojem je konfokalnim mikroskopom diobeno vreteno slikano u okomitom položaju, naši su znanstvenici izmjerili trodimenzionalne konture vretena iz kojih je otkriveno da je vreteno kiralni objekt.
Znanstvenici navode kako su ovim radom otvorili i brojna pitanja o tome kakvu ulogu kiralnost diobenog vretena ima u diobi kromosoma te time postavili temu svojih daljnjih istraživanja u koja su već uključili i međunarodne grupe istraživača.
