Uz već planetarno poznate Brijune, to se još može sa sigurnošću reći za Vilu Dalmaciju, njegovu splitsku rezidenciju. Ta vila je u gradu pod Marjanom poznatija kao 'Titova vila'. Za Split je na određeni način Vila Dalmacija i danas nešto kao 'zabranjeni grad'. To je kompleks zgrada, kuća i rezidencije smješten na južnim padinama Marjana, uz more, na ukupnoj površini od 18 hektara.

'Titova vila' je izgrađena 1914. godine, a prvi vlasnik je bio Franjo Šiler. Tridesetih godina prošlog stoljeća prostrana rezidencija se spominje kao Pansion Split, a nakon Drugog svjetskog rata 1947. godine cijeli kompleks je bio konfisciran uz odgovarajuću naknadu. Slijedom toga, od 1989. godine pravni sljednik je tadašnja Općina Split, pa se na toj osnovi 1997. godine Grad Split uknjižio na zemljište ukupne površine 77.870 četvornih metara. Samo zemljište je 2009. godine bilo procjenjeno na vrtoglavih 109 milijuna eura, a s pripadajućim objektima na ukupno 120 milijuna eura.

Glavni objekt Vile Dalmacija je središnja rezidencija, a unutar kompleksa su još četiri manje kuće s nekoliko apartmana. Na zapadnoj strani je izdvojena zgrada znanstvenog instituta Medils. Tri vile unutar kompleksa koristi splitski HNK za potrebe dramskih i baletnih umjetnika. Glavnu zgradu koriste Grad Split, Vlada i Predsjednik RH za organizaciju različitih protokolarnih svečanosti. Obalni pojas u duljini od jednog kilometra ograđen je i nedostupan za građane Splita. Istočni dio je betonirana obala i mala uvala, a zapadni dio su stijene koje završavaju okomito u moru.

Posebno je atraktivna mala intimna uvala unutar ograđenog kompleksa s malim pristaništem i stepeništem koje direktno vodi iz atrija rezidencije do mora. Na tom stepeništu je nastala i dobro poznata fotografija koju je 1990. godine snimio fotoreporter Feđa Klarić kada se u 'Titovoj vili' održavao prvi skup i sastanak tadašnjih lidera šest jugoslavenskih republika. Tada su se na stepeništu družili Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman. Naravno, svi se dobro sjećamo kakav je bio krajnji ishod njihova druženja i neuspješnih pregovora o budućnosti bivše federacije.

Novih političkih lidera vjerojatno se dojmila raskošna mediteranska rezidencijalna vila u kojoj je Tito rado provodio vrijeme, posebno u posljednjem desetljeću svog života. I danas taj kompleks impresionira glamuroznim ugođajem i duhom art decoa u interijeru, ali i predivnim perivojem mediteranske vile stopljene s krajolikom.

Danas centralni objekt ima rezidencijalnu i komercijalnu turističku funkciju. Više o tome nam je rekao naš domaćin i sugovornik Marin Urlić, voditelj Vile Dalmacija. On nas je informirao da se ekskluzivni prostor iznajmljuje za vjenčanja, razne proslave, poslovne konferencije i svečane domjenke. 'Već pet godina svake godine bilježimo značajan rast posla i prihoda i to preko 20 posto godišnje. Ova 2014. godina nam je najuspješnija u povijesti i to baš kada slavimo 100 godina objekta', navodi Urlić.

Nadalje, Urlić pojašnjava da je kompleks oduvijek bio turističkog karaktera i zahvaljujući prihodima je samoodrživ. I sada po potrebi služi za protokolarne obaveze Grada Splita i Republike Hrvatske. Zanimalo nas je kada je i koliko Tito boravio u vili. 'Tito je često boravio u vili, posljednji put bio je u rujnu 1979. godine kada su se održavale Mediteranske igre u Splitu. Tada je boravio punih 15 dana. I danas naše goste zanimaju činjenice o Titu i objekt je napoznatiji kao Titova vila', rekao nam je Marin Urlić.

Iako je kompleks izniman, komercijalne mogućnosti objekata nisu ni približno iskorištene koliko bi se moglo i Urlić se složio s našim zaključkom. Vila Dalmacija, primjerice, uopće nema svoj web-site, što je gotovo nevjerojatno. Dosadašnji uspjesu su isključivo rezultat usmene predaje. O planovima u cilju komercijalizacije vile razgovarali smo i sa splitskim gradonačelnikom Ivom Baldasarom

On smatra da kompleks zaista ima veliki komercijalni potencijal, ali nadalje navodi da Grad Split u ovom trenutku nema mogućnosti za značajnije investiranje. 'Grad Split u ovom trenutku nema kapaciteta za značajnija ulaganja u taj kompleks koji bi mogao biti vrhunski turistički objekt. Za sada održavamo objekt, neke smo djelove značajno obnovili, ali za daljnji iskorak je potreban veliki novac i kvalitetan kadar, a to trenutno nemamo', rekao nam je Ivo Baldasar.

'Za tako veliki kompleks partner bi trebao krupni investitor i za varijantu koncesijskog korištenja ili za kupoprodaju. Mislim da prodaja kompleksa, koji je procijenjen na tako veliki iznos, trenutno nije realna. Kupac ili novi koncesionar bi tada vjerojatno zatražio znatno veću izgrađenost na zemljištu, što onda otvara niz drugih problema unutar zaštićenog područja Marjana. Morat ćemo pričekati neka bolja vremena', pojašnjava Baldasar.

Na kraju se nameće zaključak da 'Titova vila' do daljnjeg ostaje zabranjeni grad, jer nema novca i/ili smjelosti za ulaganje u nju kako bi je se u potpunosti komercijaliziralo, ali i integriralo u život grada. Realizacija nekog budućeg ekskluzivnog kompleksa morala bi ići u kombinaciji s punom integracijom vile u život grada. Time ne bi izgubila na ekskluzivnosti, već suprotno, dobila bi dodatnu kvalitetu. Poznato je staro pravilo u turizmu koje glasi: 'Ono što je dobro za građane, dobro je i za turiste.'