'Mostu je 15 kuna niža pretplata bila osigurač da će se HRT konačno restrukturirati, reorganizirati i puno kvalitetnije raditi', slavodobitno je izjavio Božo Petrov, šef Mosta i predsjednik Sabora, novinarima nakon što je prošloga tjedna u Saboru odlučeno da će HRT u narednih pet godina voditi Kazimir Bačić. Kojim se to izračunom došlo do toga da se iznos pristojbe spusti sa 80 na 65 kuna do kraja godine, kao i tko je to Mostu dao takvu garanciju, javnosti je ostalo nepoznato
Naime, u Programu rada i upravljanja HRT-om 2017. – 2022. Kazimira Bačića - temeljem kojega je izabran, barem formalno, u Saboru - o tome nema ni slova. 'Financiranje javnoga servisa pod pritiskom je politike, ekonomskih uvjeta te komercijalnoga sektora. U cijeloj Europi prisutan je trend pritiska na javne medijske servise te se ostavlja sve manje prostora za servise s dvojnim financiranjem. U budućnosti je potrebno osigurati održivost funkcioniranja javnoga servisa prvenstveno javnim izvorima financiranja', napisao je Bačić u Programu.
Naveo je i da je nužno razmotriti efikasniji način prikupljanja pristojbe koji bi bio prilagođen modernom digitalnom dobu jer sadašnji uzrokuje nepotrebne poteškoće. T
akođer smatra da bi se 'pomnim odabirom modela prikupljanja pristojbe otvorila mogućnost smanjenja troškova i učinkovitija naplata, što bi u konačnici moglo značiti i smanjenje pristojbe za građane, uz zadržavanje jednake razine prihoda za HRT'.
Koji bi to bio efikasniji način i model što bi doveo do smanjenja pristojbe, a da se istovremeno ne bi smanjili prihodi HRT-a, Bačić ne navodi u Programu.
Bi li se primijenio model koji postoji u Srbiji, prema kojem se pristojba plaća s računom za struju, što se u Hrvatskoj spominjalo kao mogućnost prije koju godinu, ili bi se uzeo njemački model plaćanja paušalno po stanu ili možda neki treći, nije poznato. No da ne ostane sve samo na Programu, koji je pisan prije izbora u Saboru, preciznije odgovore smo potražili od Bačića nakon što je preuzeo vođenje Prisavlja.
'Namjera vodstva HRT-a da se u sljedećem razdoblju ažurira i eventualno poveća podatkovna baza obveznika plaćanja mjesečne pristojbe te da se modernizira model prikupljanja mjesečne pristojbe.
Pritom valja istaknuti da će se sva eventualna rješenja donositi nakon temeljite analize postojećega stanja te razmatranja mogućih modela isključivo putem javne rasprave, koja se očekuje prije donošenja novoga Zakona o HRT-u i Ugovora između HRT-a i Vlade.'
Napominje da će se u okviru predstojećih rješenja za automatizaciju i modernizaciju sustava predložiti razmatranje mogućnosti da se naplata mjesečne pristojbe veže uz izvore koje je moguće nadzirati.
'Očekuje se da će uskoro biti pokrenuto donošenje novoga Zakona o HRT-u i Ugovora između HRT-a i Vlade. Kao što vam je poznato, postojeći ugovor stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine i na snazi je do 31. prosinca 2017. godine.
Novim će Ugovorom između HRT-a i Vlade biti utvrđene programske obaveze koje je javni medijski servis obvezan ispuniti te iznos i izvor sredstava za njihovo financiranje', ističe se u odgovoru koji smo dobili s Prisavlja. Do tada u javnom RTV servisu imaju namjeru 'pokrenuti niz mjera koje će biti usmjerene na racionalizaciju poslovanja, podizanje učinkovitosti na svim razinama, preispitivanje svih radnih procesa i utvrđivanje mogućih viškova te pokretanje svih unutarnjih tehničkih, materijalnih i ljudskih potencijala'.
Snižavanjem pristojbe s 80 na 65 kuna HRT bi ostao bez oko 220 milijuna kuna godišnje, što je udarac koji bi svakoj tvrtki nedvojbeno predstavljao velik problem. Prema važećem Zakonu o HRT-u, pristojba iznosi 1,5 posto prosječne mjesečne neto plaće u Hrvatskoj, a posljednjih godina zamrznuta je na 80 kuna.
Ukupni prihodi HRT-a iznose 1,4 milijarde kuna, od čega 1,2 otpada na pristojbu, a ostatak na oglašavanje (oko 120 milijuna kuna), dotacije iz proračuna (13,5 milijuna), financijske prihode (oko 21 milijun kuna) te ostale poslovne prihode (45 milijuna kuna). Sama pristojba sukladno Zakonu o HRT-u raspoređuje se na sljedeći način: 55 kn izdvaja se za troškove proizvodnje programa HRT-a; devet kuna za emitiranje – Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAPRAF; četiri kune za zakonska davanja (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće za elektroničke medije i Hrvatski audiovizualni centar) i devet kuna za troškove poslovanja. Smanjenjem pristojbe za HRT nekom će se u hranidbenom lancu očito morati uzeti.
Kome? Na to pitanje ni Most ni HDZ nemaju odgovor. A nema ga očito ni Bačić. Barem ne zasad.
