BUDITE U TRENDU

Otkrivamo zašto su dizajneri poludjeli za recikliranim proizvodima

03.10.2015 u 20:23

Bionic
Reading

Koliko recikliranje donosi dobrobiti prirodi i očuvanju resursa, još veću dobrobit od recikliranja ima industrija. Shvatili su to i dizajneri koji sve više propagiraju i koriste reciklirane materijale kako u industriji tako i u vrhunskoj modi. Spajanje dizajna i ekologije zaintrigiralo je i 29-godišnjeg Ivana Levaka koji je diplomirao industrijski dizajn na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu

'Ljubav prema prirodi oduvijek je bila prisutna u mojoj obitelji. S vremenom se naklonost prirodi usmjerila na dokumentiranje biologije kroz fotografiju, da bi na kraju završio u svijetu oblikovanja', objašnjava Levak.

Ozbiljan dizajn prvi je put otkrio u Milanu zahvaljujući majci koja je ondje radila kao modna dizajnerica.

'Tijekom gimnazije i studiranja u Zagrebu imali smo obiteljski ritual nalaziti se u Italiji i obilaziti sve važnije izložbe u Milanu i Veneciji. Među njima i milanski Salone del mobile. Ondje sam 2010. izlagao svoj prvi samostalni rad, Antiform, koji je kasnije uz pomoć Modus trgovine razvijen u profesionalni proizvod', prisjeća se Levak.

Ovaj mladić trenutačno živi i radi na tri adrese.'U Zagrebu već četiri godine surađujem s Modus trgovinom, obitelj i ja na Hvaru vodimo kreativni studio te s kolegom s faksa radimo u Berlinu na stručnim projektima. Slobodno vrijeme provodim u edukaciji o dizajnu', priča ovaj mladić.

Reciklirani materijali hit među dizajnerima

I poznati modni dizajneri shvatili su koliko je reciklaža važna za očuvanje sve oskudnijih resursa našeg planeta pa za svoje kolekcije koriste reciklirane materijale. Tako je Yves Saint Laurent proizveo žensku torbu izrađenu od recikliranih plastičnih vrećica, poznati talijanski modni kreator Giorgio Armani u svojim je kreacijama pak koristio vlakna od recikliranog poliestera. Naime, vlakna dobivena iz odbačenih boca pokazala su odlike vrhunske kvalitete: tkanja od takvih vlakana prozračna su, štite od UV zračenja, a i otporna na plijesni. Budući da ta vlakna mogu biti obojena još u fazi izvlačenja i predenja, u proizvodnom procesu štedi se na vodi.

Za reciklirane materijale odlučuje se sve više proizvođača, primjerice tvrtka Tefal proizvela je seriju kuhinjskog pribora od 95 posto recikliranog materijala.

Jedna od europskih zemalja koja reciklira više od 90 posto svog otpada je Nizozemska, u kojoj je Levak proveo neko vrijeme i uvjerio se u visoku razinu ekološke svijesti lokalnog stanovništva.
'Pojam 'reciklirano' danas se često koristi u marketinške svrhe. Postalo je jako in sve što je reciklirano, kao i pojam 'održivi razvoj'. Po meni to nije loše na neku ruku. Publika time dobiva veću svijest o tom pojmu, iako mnogi ga još uvijek ne znaju primijeniti u svojoj svakodnevici', objašnjava Levak.

Reciklirani materijali sve su češće dio i posla inženjera i dizajnera, a cijene proizvoda tih materijala variraju. Kao primjer Levak navodi recikliranje aluminijskih limenki.

'Na portalu recikliraj.hr pronašao sam zanimljivu statistiku: najveći postotak recikliranja aluminijskih limenki u EU-u drže skandinavske zemlje sa 80 posto, Njemačka, Poljska, Turska i Španjolska između 50-60 posto, a najveći svjetski postotak u recikliranju limenki jest u Brazilu, rekordnih 97 posto. Recikliranjem jedne limenke uštedi se energija potrebna za rad računala u trajanju od dva sata, dok se od 500 recikliranih limenki može izraditi jedan bicikl, objašnjava ovaj mladi dizajner.

Industrijska i kućna proizvodnja

378476 ,375472 ,397452 ,394431

Napominje kako se velik broj današnjih dizajnera okreće kućnoj proizvodnji od recikliranih materijala.

'Mnogi dizajneri prakticiraju materijalno eksperimentiranje i proizvodnju u svojim laboratorijima. U svijetu pretrpanom predmetima globalizacije sve više kreativaca okreće se ručnom radu, malim serijama i vlastitom obrtu. Time predmeti dobivaju veću intelektualnu dubinu, karakter i individualnost', tumači Levak.

Primjerice, na portalu recikliraj.hr nude zanimljive ideje o tome kako sami možemo izraditi prostirku od plutenih čepova, policu za knjige od starih ljestava, vješalicu od starih žlica...

Levak ističe kako nam upotreba recikliranih materijala skreće pažnju na redukciju vlastitih potreba i ponovno korištenje postojećih materijala. Izdvojio nam je nekoliko njemu najdražih proizvoda od recikliranog materijala koje i sam svakodnevno koristi.

'Od predmeta izrađenih od recikliranih materijala izdvojio bih Dakine ruksake koji koriste plastiku iz oceana, liniju predmeta Paola Navone per Essential te aluminijske (100% reciklirani AL) boce Liberty. Od uporabnih, svakodnevnih predmeta: kutiju za jaja koju možete koristiti više puta ako ih kupujete na tržnicama', kaže naš sugovornik.

Europske zemlje – visokoekološki osviještene

Čak devet europskih zemalja (Nizozemska, Švicarska, Austrija, Njemačka, Belgija, Švedska, Danska, Norveška i Luksemburg) recikliraju više od 90 posto svog otpada. Švicarska je na samom vrhu po preradi plastične ambalaže. Ova zemlja ima razvijen podzemni sustav transporta smeća koji se zatim sortira, a nakon toga se nereciklirani materijali šalju u spalionice. U njima se tijekom prerade proizvodi toplinska energija koja se kasnije koristi za stambene zgrade i pokreću turbine za pogon generatora za proizvodnju energije, otkriva autor bloga Plastično je fantastično.