Takve uvjete ima planet Kepler-413b čija os tetura brzo i snažno poput dječjeg zvrka. Nagib njegove osi iznosi oko 30 stupnjeva dok je Zemljin 23,5 stupnjeva. Uz to njegova os opiše puni krug za samo 11 godina dok Zemljinoj treba čak 26.000 godina.

Konačno čak ni njegova orbita nije pravilna već je krivudava. Naime, Kepler-413b, udaljen 2.300 svjetlosnih godina u zviježđu Labuda, kruži oko para narančastih patuljastih zvijezda. Za jedan obilazak treba mu samo 66 dana. Ravnina u kojoj kruži nagnuta je dva i pol stupnja u odnosu na ravninu u kojoj rotira zvjezdani par. Stoga se njegova orbita neprekidno gega gore – dolje.

Astronomi su ove podatke utvrdili na temelju snimanja takozvanih tranzita, odnosno prolazaka planeta preko diska zvijezde kada se gleda sa Zemlje. Naime, prvo su vidjeli tri tranzita u 180 dana i zaključili da njegova revolucija traje 66 dana. Nakon toga punih 800 dana nije bilo niti jednog. Potom je uslijedilo pet novih tranzita za redom. Iz ovih promatranja zaključili su da se orbita planeta kreće gore – dolje i to dovoljno jako da ponekad za duže vrijeme sa Zemlje ne možemo vidjeti cijeli niz tranzita.

Znanstvenici još uvijek ne znaju zašto je orbita Keplera-413b tako nakošena u odnosu na ravninu u kojoj se kreću zvijezde. Prema jednoj hipotezi na Keplera-413b bi svojom gravitacijom mogao djelovati neki veliki planet, a prema drugoj neka treća zvijezda.

'Moguće je da tamo postoje neki planeti koje ne vidimo jer nije pravi trenutak za to', rekao je Peter McCullough iz Space Telescope Science Instituta.

Nažalost, unatoč neobičnoj smjeni raznovrsnih godišnjih doba Kepler-413b je previše topao za postojanje života kakav poznajemo. Kreće se previše blizu matičnih zvijezda da bi na njemu moglo biti vode u tekućem stanju. Osim toga ima masu 65 puta veću od Zemljine i spada u kategoriju plinovitih divova sličnih Neptunu.