Otkriće Tutankamonove grobnice 1922. godine smatra se najvećim arheološkim otkrićem 20. stoljeća, osobito zato što je nalaz bio nedirnut. Pronalazak grobnice Nefertiti vjerojatno bi bio otkriće 21. stoljeća.

Da je riječ o ozbiljnim nalazima, a ne samo o pukim spekulacijama i hipotezama govori činjenica da je vijest jučer na konferenciji za novinare objavio dr. Mamdouh Eldamaty, egipatski ministar zadužen za arheologiju i starine.

Stručnjaci tvrde da su radarske snimke Tutankamonove grobnice pokazale da postoji vjerojatnost od oko 90 posto da se iza njegovih odaja nalaze dvije skrivene prostorije u kojima bi moglo biti metala i organskih materijala.

Skeniranja su provedena nakon što je u listopadu prošle godine britanski egiptolog dr. Nicholas Reeves predstavio svoju hipotezu da bi se iza Tutankamonovih prostorija mogle nalaziti prostorije Nefertiti koja je umrla u 14. stoljeću prije nove ere.

Eldamaty je jučer objavio da je vjerojatnost novog otkrića sada mnogo veća od ranijih procjena od oko 60 posto, no nije htio spekulirati čije bi se mumije ondje mogle nalaziti.

'Danas sa sigurnošću većom od 90 posto možemo reći da su grobnice ondje. No ja nikada ne pokrećem sljedeći korak prije nego što se uvjerim 100 posto. Tamo se možda nalazi glavna dama obitelji, kako je rekao Reeves. No mislim da možda možemo pronaći Kiju ili Ankhsenamon (Tutankamonovu majku i polusestru koja mu je bila i žena)', rekao je Eldamaty.

'To bi moglo biti kao da smo ponovno otkrili Tutankamona. Moglo bi to biti otkriće stoljeća. Ovo je vrlo važno za povijest Egipta i cijeloga svijeta', istaknuo je Eldamaty.

Radarsko skeniranje Tutankamonove grobnice u studenom je proveo japanski stručnjak Hirokatsu Watanabe. Ono je pokazalo da u zidovima prekrivenim slikarijama i hijeroglifima postoje nepravilnosti koje bi mogle ukazivati na postojanje vrata, odnosno prolaza u neke druge prostorije.

U sljedećoj rundi snimanja, planiranoj za kraj ožujka, stručnjaci bi trebali preciznije utvrditi veličinu prostorija koje se nalaze iz zidova. Tek ako se pokaže da tamo postoji nešto značajno, kaže Eldamaty, moglo bi se krenuti s otvaranjem skrivenih odaja.

Najveća i najljepša

Nefertiti (c. 1370. pr. n. e. - c. 1330. pr. n. e.) se smatra najvećom vladaricom drevnog Egipta. Bila je supruga egipatskog faraona Amenhotepa. Njezinu bistu, staru 3.300 godina, 1912. godine pronašli su njemački arheolozi. Svojom ljepotom privukla je tisuće poklonika iz cijelog svijeta. Trenutno je dio zbirke berlinskog Novog muzeja, no egipatske vlasti uporno traže da se vrati u Egipat.

Početkom 14. stoljeća pr. n. e., na vrhuncu 18. dinastije, Egiptom je više od četiri desetljeća vladao faraon Amenhotep III. Nakon njegove smrti na prijestolje je zasjeo njegov sin Amenhotep IV. No iz za sada nerazjašnjenih razloga, najvjerojatnije pod utjecajem brojnih Židova na svojem dvoru, ovaj je faraon došao na ideju da uvede monoteizam te da vrhovno božanstvo Amona zamijeni bogom Sunca Atonom. U ovoj revoluciji on se suprotstavio i zamjerio moćnim svećenicima koji su ga čak dva puta pokušali ubiti. Otišao je toliko daleko da je premjestio svoju prijestolnicu i svoje ime promijenio od Amenhotep, što je značilo 'Amon je zadovoljan', u Eknaton, što je značilo 'Onaj koji služi Atona'. Eknatona je nakon smrti, koja je možda bila posljedica trovanja, naslijedio njegov sin Tutankamon koji je umro mlad u dobi od 19 godina. Kako bi zaštitila se i kraljevstvo, Nefertiti je udala svoju kći Ankesenamonu za svojeg posinka Tutankamona koji je bio sin Kije, druge Eknatonove žene.