Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je prve tablične podatke iz Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2023. godinu, uz napomenu da su objavljeni podaci preliminarnog karaktera i podložni naknadnim izmjenama. Ipak, u pitanju poroda brojke su neumoljive
Lani se u Hrvatskoj rodilo gotovo 10.000 djece manje nego prije desetak godina, kao i gotovo 23.500 manje nego rekordne 1997. kada je tadašnji 'baby boom' rezultirao s čak 55.501 živorođenim djetetom.
Broj živorođene djece strmoglavio se s 41.771 u 2012. godini na 32.047 u 2023., prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji se ravna prema prebivanju majke u Hrvatskoj godinu dana ili dulje.
vezane vijesti
Konkretno, DSZ-ova vitalna statistike odnosi se, prema UN-ovoj i Eurostatovoj metodologiji, na djecu čije majke imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i nisu izbivale iz zemlje dulje od jedne godine, kao i na djecu majki koje nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj, ali tu borave jednu godinu ili dulje. Brojke po Eurostatu stoga su u pravilu manje od prijava poroda iz hrvatskih zdravstvenih ustanova, pa su tako u 2023. rodilišta registrirala 32.475 poroda, dakle 428 više nego DZS.
Najviše novorođenčadi u Splitu
Najviše živorođene djece u 2023. na svijet je došlo u KBC-u Split, njih 3959. Slijede KBC Sestre Milosrdnice (3826), KB Sveti Duh (3520), KBC Zagreb (2898), KBC Osijek (1878), KBC Rijeka (1784), te opće bolnice u Zadru (1432), Puli (1264) i Varaždinu (1206).
Ukupan broj pobačaja i prekida trudnoće u 2023. bio je nešto manji nego 2022. godine - 7807 u odnosu na 7984. HZJZ pritom napominje da se navedeni brojevi odnose na zbrojeve pobačaja i prekida trudnoća prijavljenih putem individualnih prijava te pobačaja i prekida trudnoća evidentiranih u Bazi podataka o hospitalizacijama, ali za koje individualne prijave, unatoč zakonskoj obavezi, nisu dostavljene. Inače, daleko najviše pobačaja registrirano je 1995. godine (19.950), a najmanje 2017. (6141).
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), navodi HZJZ, u 2023. bilo je 3.903.506 osiguranika u skrbi te 3.662.497 korisnika zdravstvene zaštite. Istovremeno, prema podacima na stranici HZZO-a, lani je u u sustavu obveznog zdravstvenog osiguranja evidentirano prosječno 4.107.750 osiguranih osoba.
Broj posjeta liječnicima u djelatnosti obiteljske (opće) medicine i zdravstvene zaštite predškolske djece premašio je 50 milijuna (50.408.780), dok je broj pregleda vrtoglavih 12.478.530, a upućivanja na specijalistički pregled 4.743.818.
Kod čak 1.664.278 osoba zabilježe su dijagnoze bolesti ili stanja dišnog (respiracijskog) sustava, a kod 1.435.902 bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva. Slijede bolesti cirkulacijskog (krvožilnog) sustava kod 1.366.253 osoba, potom 'simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi, neklasificirani drugdje' kod 1.362.991 osobe i endokrine bolesti, bolesti prehrane i bolesti metabolizma kod 1.102.651 osobe.
Pritom, iz HZJZ-a napominju da su navedene dijagnoze zabilježene prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, bilo kao glavne, bilo kao dodatne dijagnoze ili na receptima.
'Budući da svaka zabilježena dijagnoze nije nužno potvrđena, navedenom tablicom nije moguće jednoznačno odrediti pojavnost navedenih bolesti i stanja, već samo korištenje zdravstvene zaštite zbog navedenih stanja/bolesti', navode iz HZJZ-a.
