Ekstremnom vremenu koje je izazvalo velike poplave u Sloveniji i Hrvatskoj, čini se, konačno dolazi kraj. Meteorologinja RTL-a Ana Bago Tomac nam je kazala da sada konačno slijedi smirivanje vremena tako da bi se i vodostaji rijeka koje prijete gradovima i selima trebali normalizirati. Iz DHMZ-a su nam otkrili da su proteklih dana premašeni i neki rekordi po količini kiše koja je pala
'Još u ponedjeljak su mogući pljuskovi u Sloveniji, ali oni ne bi trebali biti izraženi, pogotvo ne uz onoliko količine kiše koje su bile proteklih dana', navela je Bago Tomac. No, otkud toliko količina vode usred ljeta kada u prvom redu gledamo presušene potoke i rijeke?
Iz DHMZ-a su nam odgovorili da ljeti poplave nisu neuobičajene. Naveli su i primjere, na rijeci Muri na hidrološkoj postaji Mursko Središće od 1946. do danas, kao i na Dravi na hidrološkoj postaji Botovo od 1926. do danas sedam od deset najvećih protoka zabilježeno je tijekom ljetnih mjeseci (srpanj, kolovoz i rujan). Jedna od poznatijih poplava na tim postajama je imala svoj vrhunac 17./18. srpnja 1972. A kako je došlo do tako velikih padalina proteklih dana?
'Velika količina kiše je pala jer je takva sinoptička situacija. Toliko je nestabilno, stigao je vlažan zrak i jednostavno je dugotrajna oborina držana na jednom mjestu. Nije bio klasični prodor fronte nego se to sve skupa sporo kretalo i osim fronte još je po njoj bilo dosta tih ćelijskih oblaka iz kojih je palo jako puno kiše u kratkom vremenskom razdoblju. Pale su mjesečne količine oborina u jednom ili dva dana', kazala je meteorologinja Bago Tomac. I prije toga je bilo kišno razdoblje, a kad je suša tlo ne može upiti veliku količinu vode i to samo prolazi, nastaju bujice, zato što se izmjenjuju ekstremna razdoblja.
Zadnja tri tjedna smo u nekom kišovitom, promjenjivom ljetom periodu, a prije toga je bilo jako vruće imali smo u Europi dva ekstremna toplinska vala koja smo osjetili i u Hrvatskoj, prije ovih kiša. Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) su nam otkrili da su, prema do sada dostupnim podacima koji još nisu prošli sve stupnjeve kontrole, premašeni neki rekordi. Po završetku mjeseca kada će biti objedinjeni podaci sa svih postaja i podaci prođu sve stupnjeve kontrole propisne standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) moći ćemo dati pregled svih postaja na kojima su premašeni rekordi. Također, treba imati u vidu mogućnost da se pojedine numeričke vrijednosti mogu razlikovati od sadašnjih nakon provođenja svih kontrolnih postupaka kada se podaci uvrštavaju i u meteorološku bazu.
U Klani je tijekom 24 sata zabilježena količina kiše koja inače prosječno padne tijekom listopada. Na sljedećim postajama premašeni su 5. kolovoza 2023. (mjerenja od 8 h ujutro prethodnog dana do 8 h ujutro) dnevni rekordi za kolovoz:
- Na postaji Parg izmjereno je 156,7 mm kiše, čime je oboren prethodni dnevni rekord za kolovoz zabilježen 22. kolovoza 1988. godine kada je palo 137,6 mm kiše.
- Na postaji Rijeka aerodrom izmjereno je 123,2 mm kiše, što je također nadmašilo prethodni dnevni rekord za kolovoz zabilježen 25. kolovoza 1979. godine kada je palo 96,9 mm kiše.
- Na postaji Kukuljanovo izmjereno je 104,0 mm kiše, obarajući dosadašnji rekord za kolovoz zabilježen 1. kolovoza 2002. godine kada je palo 86,6 mm kiše.
- Na postaji Bakar izmjereno je 99,0 mm kiše, nadmašivši prethodni dnevni rekord za kolovoz zabilježen 11. kolovoza 2009. godine kada je palo 56,4 mm kiše.
- Na postaji Silba izmjereno je 96,0 mm kiše, s čime je gotovo izjednačena s prethodnim dnevnim rekordom za kolovoz zabilježenim 23. kolovoza 1988. godine kada je palo 94,1 mm kiše.