Prihode Hine nazvati 'intervencijom države', kao što je to učinio Večernji list, znači objaviti neistinu jer Hina od 2002. godine prihode stječe isključivo temeljem ugovora s korisnicima svojih servisa i usluga, pri čemu te servise i usluge svim korisnicima mora dati pod jednakim uvjetima i u skladu s cijenom pretplate koja se primjenjuje za medije.

Slijedom promišljanja Večernjeg lista, 'intervencijom države' mogli bi se smatrati prihodi koje taj dnevnik ostvaruje od reklama i oglasa koje objavljuju javna poduzeća i prihode od pretplate državnih tijela na Večernji list.

Uprava Hine odbacila je kao netočne objavljene podatke da je agencija od 2006. do 2009. 'od države' dobila oko 90 milijuna kuna. U tom razdoblju prihodi temeljem ugovora za državna tijela iznosili su ukupno 69,6 milijuna kuna.

Informacija zagrebačkog dnevnika je nepotpuna, kažu u Upravi Hine, jer je prešućen podatak da na sve svoje ugovorne prihode Hina plaća PDV u punom iznosu od 23 posto, dok komercijalni tiskani mediji, među kojima i Večernji list, od 2007. godine plaćaju PDV po stopi od 10 posto.

Uz pretpostavku da taj list dnevno proda 50 tisuća primjeraka i time ostvari godišnji prihod od oko 120 milijuna kuna, puna obveza PDV-a bila bi oko 29 milijuna kuna godišnje. Budući da privilegirani PDV iznosi 12 milijuna, moglo bi se reći da država subvencionira Večernji list sa 17 milijuna kuna godišnje, smatra uprava Hine.