Ivan Janković, gradonačelnik Gline (Nezavisni) rekao je gostujući u Otvorenom HRT-a kako mu ljudi postavljaju pitanja na koja nema odgovore.

'Da bi ubrzali obnovu moramo detektirati problem, a to je samo nekoliko posto obrađenih zahtjeva. U ministarstvu graditeljstva nešto šteka. Ili je problem zakon ili netko ne radi svoj posao', rekao je dodavši da ako je problem zakon da ga treba mijenjati. Dodao je da će puno ljudi ovu zimu provesti u kontejnerima i montažnim kućicama.

Magdalena Komes, gradonačelnica Petrinje (HDZ), istaknula je da je u Petrinji najveći problem dobivanje suglasnosti za uklanjanje objekata.

'Moj stav je da je potrebna velika suradnja. Ne treba politizirati, ako ćemo raditi u interesu građana. Više glava je pametnije. Moramo komunicirati sa državom, Vladom i stožerom jer mi s terena znamo gdje je i koji problem', rekla je, dodavši da je do sada srušeno 120 objekata.

Sandra Benčić, predsjednica Kluba zastupnika zeleno-lijevog bloka, rekla je da je iznenađena tom brojkom, te istaknula kako je u Zagrebu u godinu i pol srušeno tek tri objekta.

'I to sve zbog sporosti državne administracije koja ne izdaje suglasnosti koje su potrebne', rekla je. Smatra kako treba ići u smjeru izmjena zakona o obnovi, ali i da treba na drugačiji način primjenjivati postojeće odredbe.

'Drugi dio problema je da veliki dio institucija sudjeluje. Trebamo ovlasti prenijeti na jednu instituciju i da građani znaju koja je to jedna institucija koja je zadužena za njihove zahtjeve', naglasila je.

Stjepan Lakušić, dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu rekao je da je prva verzija Zakona o obnovi trebala biti 16. travnja.

'Tada je Zakon bio kratak, jasan, precizan, ali onda su svi nešto htjeli i došao je 5 mjesec, pa izbori...i dobili smo zakon u rujnu i sada je malo kompliciran. Sada je svedeno da ima jako puno kontrolora koji kontroliraju, a u principu se radi o standardnim građevinskim aktivnostima gdje treba inženjer biti uključen od početka do kraja'.

Gordan Hanžek, državni tajnik Središnjega državnog ureda za obnovu rekao je da ovo nije utrka sprinta na 100 metara već da se nalazimo u maratonskoj utrci obnove. Dodao je i kako naknadana podrhtavanja vrlo često pogoršavaju situaciju.

'Svi prvi pregledi su obavljeni. Govorimo o 70.000 detaljnih pregleda u Banovini i Zagrebu. Na Banovini imamo već 8-9 tisuća zahtjeva za naknadnim pregledima. Imamo puno paralelnih sustava koje uklapljamo i krećemo prema završnoj inventuri stanja. Sretan bi bio kad bi do kraja godine na Banovini imali kompletnu inveturu stanja da znamo svaku naljepnicu je li bila crvena, žuta ili zelena'.

Sandra Benčić je istaknula kako će iznijeti prijedloge u kojem smjeru bi trebale ići izmjene Zakona.

'Da imamo jednu instituciju koja će imati kontrolu nad cijelim procesom, a treba razlučiti pitanje obnove i konstrukcije obnove i od pitanja vlasništva i legalnosti. Moramo shvatiti da vraćamo objekte u ono stanje u kojem su bili prije potresa i tamo gdje je potrebno, dižemo razinu otpornosti, a vlasništvo nas ne treba zanimati', istaknula je.

Janković je rekao da su detektirali usko grlo - ministarstvo graditeljstva i problematičan zakon. Istaknuo je da je vidio napore ministra Medveda i stožera da se nešto napravi, ali da će ih procedure pojesti.

'Moramo skratiti postupke i procedure. Svjestan sam da se taj zakon kreira i za Petrinju, Glinu i Zagreb, ali to će biti nemoguće provesti'. Komentirajući problem imovinsko-pravnih odnosa, Hanžek je rekao kako ima iz svoje prakse primjer gdje se u jednoj kući ljudi ne mogu dogovoriti i ne podnose zahtjev za obnovu jer nema suglasnosti svih stanara.

Lakušić je rekao kako svima mora biti jasno da kad se donosio zakon da se govorilo da ako bude potrebno da će se donijeti izmjene i dopune.

'Nije se moglo odjednom donijeti zakon koji će obuhvatiti sve što se moglo očekivati. Znalo se da će imovinsko-prvani odnosi biti problem, ali ne i u kojoj mjeri', istaknuo je.

Janković je rekao kako izmjene zakona o obnovi nisu čarobni štapić.

'U Glini i na Banovini potrebna je obnova života. Obnoviti samo zidove napravljeno je poslije rata i bilo je promašeno. Danas smo na stožeru razgovarali o program Vlade za potresom pogođena područja. U dokumentu od 120 stranica grad Glina se spominje u četiri rečenice. Nije sve krimen vlade', rekao je dodavši kako sa svojim timom paralelno radi na razvojnim projektima, obnovi i zadržavanju života, ali da im treba podrška vlade.

Hanžek je rekao da razgovaraju s gospodarskim subjektima koji su iznikli iz vlasništva države u dijelu razvoja poljoprivrede i turizma na tom području.

'Imamo i dobrih primjera - Novska gdje se počeo razvijati STEM i imamo prvu srednju školu koja se bavi gaming industrijom. Imamo puno ideja', naglasio je.