ZAŠTITA STANOVNIŠTVA

Ova država priprema se za 'veliki rat u Europi' gradnjom skloništa

14.02.2025 u 20:15

Bionic
Reading

Već se duže vrijeme govori o mogućnosti novog većeg sukoba na tlu Europe, a kao glavni krivac za to navodi se Rusija. Zato države koje joj se najbliže nalaze poduzimaju razne mjere obrane i zaštite stanovništva. Jačaju svoje vojno-obrambene sposobnosti, dižu žičane ograde prema granici s Bjelorusijom, glavnim ruskim saveznikom u Europi, a Estonija ima i dodatno rješenje za zaštitu svojih građana

Mnogi analitičari i političari smatraju da je ruski upad u Ukrajinu samo početak i da će, ako uspije ostvariti svoje ciljeve u toj zemlji, prije ili kasnije doći do većeg sukoba s europskim državama. Estonija se za slučaj rata počela pripremati - gradnjom skloništa.

Naime, prema prijedlogu estonskog ministarstva unutarnjih poslova, od početka sljedeće godine - ako prijedlog prođe proceduru - sve stambene i javne zgrade površine od 1200 četvornih metara ili veće obavezno će morati imati izgrađena skloništa za zaštitu od zračnih napada. Isto će se odnositi na industrijske zgrade površine od 1500 četvornih metara ili više. Također, u zgradama površine veće od 10.000 četvornih metara sklonište mora biti otvoreno za sve prolaznike, a ne samo za stanare ili zaposlenike, prenosi ukrajinski Militarnyi pisanje ruskog ERR-a.

Detalji zakonskog prijedloga trebali bi se razraditi do ljeta, ali neki uvjeti već su poznati. Primjerice, skloništa, koja moraju biti izgrađena od armiranog betona, a ne cigle, te u kojima unutarnji zidovi i stropovi ne smiju biti žbukani, moraju izdržati i urušavanje same zgrade ili eksploziju neposredno uz nju. Navodi se da zidovi i strop moraju izdržati silu od 100 kilonjutna po kvadratnom metru, s time da se dodaje da se takva sila javlja prilikom eksplozije topničke granate na udaljenosti od pet metara ili bombe FAB-100 na udaljenosti od 25 metara.

Sklonište
  • Sklonište
  • Sklonište
  • Sklonište
  • Sklonište
  • Sklonište
Ilustrativna galerija/Sklonište Izvor: EPA / Autor: STEPAN FRANKO

Prema podacima ministarstva unutarnjih poslova, u Estoniji se godišnje izgradi nešto više od stotinu zgrada koje će trebati opremiti skloništima. Iz ministarstva su naglasili da se takvi prostori mogu koristiti i u druge svrhe pod uvjetom da su opremljeni za primanje ljudi na 74 sata. Sklonište ne mora biti pod zemljom, već i u prizemlju. U tom slučaju, taj dio zgrade mora biti izgrađen dovoljno čvrsto da zadovolji uvjete. Osim toga, može se graditi kao zaseban objekt.

Kako skloništa trebaju izgledati i što trebaju imati

Skloništa, kako ih zasad predviđa prijedlog estonskog ministarstva unutarnjih poslova, trebaju imati pomoćnu prostoriju s električnim utičnicama te mjestima za odlaganje otpada i vode. Ako je sklonište opremljeno tekućom vodom, treba je biti u količini od 15 litara po kvadratnom metru. Ako nema vodoopskrbe, najbliža slavina ne smije biti udaljena više od 15 metara od ulaza. Na svakih 20 četvornih metara skloništa trebao bi biti WC.

Sve prostorije također trebaju imati dostatnu ventilaciju, osiguravajući dovoljan predtlak tijekom boravka da bi se spriječio ulazak opasnih tvari. Kako bi se osigurao dovod zraka u sklonište u slučaju urušavanja, cijev za njegov dovod treba biti smještena izvan područja mogućeg urušavanja zgrade, tj. iznad trećine njezine visine.

Ako se više zgrada gradi jedna uz drugu, one će one moći imati zajedničko sklonište, ali ono ne smije biti udaljeno više od 250 metara od ulaznih vrata zgrade. O točnoj veličini skloništa još se raspravlja. Trenutno se navodi da bi trebalo biti dovoljno veliko da osigura najmanje 0,75 četvornih metara prostora za svaku osobu te zauzimati oko dva posto korisne površine zgrade. Zaštitna vrata, stanje brtvi na vratima te stanje ventilacije i kanalizacije u takvim prostorima bit će potrebno kontrolirati jednom godišnje.

Vlasnici već izgrađenih objekata površine veće od 1200 četvornih metara također će morati imati plan za sklonište, a trenutno u Estoniji postoji oko 67.000 takvih zgrada. To ne znači izgradnju novih, nego će biti dovoljno prilagoditi neke dijelove zgrade za sklonište: pripremiti vreće pijeska za zatvaranje prozorskih otvora i grede za podupiranje stropova. Takva skloništa također trebaju imati izlaz u slučaju nužde te dovoljno prostora za skladištenje pitke vode i korištenje toaleta koji ne zahtijeva kanalizaciju.