Nešto poslije 22 sata upalila se ulična javna rasvjeta u Borkumu. Svjetlo je u 50 LED lampi stiglo iz skladištene energije sunca koja se prikupila toga dana. Čak polovica električne energije koja se proizvede na ovom otoku na morskoj granici Njemačke i Nizozemske trenutno stiže iz obnovljivih izvora, a mrežom je potekla ove godine.

'Teško mi je procijeniti koliko točno energije proizvedemo iz obnovljivih izvora, ali to iznosi oko pedeset posto, od čega 70 posto dolazi od vjetra, a ostatak od sunca', objasnio je skupini hrvatskih novinara koji su posjetili otok Borkum koordinator projekta NETfficient Olaf Look.

Dok sunce ovdje sja u prosjeku 200 dana u godini, a vjetar ne puše tek deset, to se pokazalo dobitnom kombinacijom i primjerom za to kako se pametno skladišti električna energija uz učinkovitu distribucijsku tehnologiju.

Srce sustava čini energetsko-menadžerska platforma koja računa optimalni profil struje u stvarnom vremenu te upravlja punjenjem i pražnjenjem baterija, kao i prebacivanjem opterećenja iz kućanskih aparata. Tu se, također, pohranjuju prošli podaci.

Na projektu se pak radi protekle tri godine. Vrijedan je ukupno 11,4 milijuna eura, od čega je devet pristiglo iz programa EU Horizon 2020 za istraživanje i inovacije. U njega je uključeno 13 partnera iz čak sedam europskih zemalja. Znanstvenici su si ovdje postavili jasan cilj: pomoći Borkumu da postane energetski samodostatan i u najvećoj mogućoj mjeri eliminirati njegovu potrebu za električnom energijom proizvedenom iz fosilnih goriva.

'Gotovo 70 posto kućanstava na Borkumu izabralo je koristiti energiju iz obnovljivih izvora', objašnjava nam Look.

Na otoku koji broji oko 5000 stanovnika, a u sezoni naraste i pet puta više, trenutno je 40 stambenih i pet javnih zgrada koje uključuju akvarij opremljen jedinicama za proizvodnju sunčeve energije, mjernim uređajima i sustavima za pohranu energije.

Tek će vidjeti koliko je uštedio

Klaas Bakker, umirovljeni elektroinženjer, sve što mu je potrebno ima u svojoj kući. Potrebne instalacije, kao i njegovim sumještanima, financirane su iz projekta NETfficient. Do sada je bio samo potrošač, a od sada postaje i proizvođač energije koju skladišti u dvije baterije.

'Višak proizvedene energije puštam u mrežu. Sve ovisi o korištenju jer, primjerice, kada radi perilica rublja, za što je potrebno više energije od normalne potrošnje, trenutno je nemam dovoljno. Tijekom dana postoje 'pikovi', odnosno trenuci u kojima dolazi do najveće potrošnje, za što nije dostatna energija koju proizvedem iz obnovljivih izvora, pa ako se istovremeno i kuha, onda ju moram kombinirati s onom iz mreže', kaže nam Bakker.

Tek od iduće godine, kada mu stigne prvi račun za električnu energiju, znat će koliko je ovim projektom uštedio novca u kućnom budžetu.

Borkumom za sada vozi i jedan autobus na solarni pogon koji godišnje prijeđe 72.000 kilometara. Puni se tijekom noći na sličan način kao i električni automobili. Plan je pak ljudi Borkumer Kleinbahn, otkrili su nam tijekom posjeta, i ostale prebaciti na solarni pogon. Zagrizli bi nakon toga u novi projekt. Želja im je prebaciti i željeznicu na solarni pogon pa bi se lokalni vlak koji prometuje od trajektne luke do središta mjesta, a zaustavlja na samo dvije stanice za to vrijeme, pogonio također iz obnovljivih izvora energije.

A energija se ovdje skladišti na nekoliko načina, putem ultrakondenzatora, litij-ionskih baterija, no svoju drugu 'šansu za život' na ovom sjevernomorskom otoku imaju i iskorištene baterije iz električnih automobila. Za tri mjeseca skladištenja, pokazalo se, izgubi se oko jedan posto energije.

Skladište energiju s otoka

'Skladištimo samo energiju s otoka', tumači Look te na pitanje kako vidi budućnost skladištenja energije odgovara da će to biti moguće na onom mjestu gdje se ona i proizvodi. U trenucima najvećeg opterećenja i potrošnje zasad im 'uskače' energija koja pristiže mrežom s kopna.

Primjer njemačkog otoka spremaju se kopirati Španjolci iz kalabrijskog grada Santandera. Luka je to na sjevernoj španjolskoj obali sa 180.000 stanovnika, a njihovi čelnici prate svaki korak na Borkumu i pripremaju aplicirati s projektom za sredstva iz europskih fondova.