Jak potres magnitude 4.8 prema Richteru s epicentrom 15 km sjeveroistočno od Starigrada Paklenice zabilježili su u utorak navečer seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske. Građani kažu da je snažno zatreslo, trajalo je desetak sekundi, a neki su i bježali iz svojih kuća. Potres se osjetio diljem Hrvatske, ali i u susjednim zemljama
Detalje o današnjem potresu pročitajte ovdje.
Prisjetili smo se da je seizmolog Krešimir Kuk prije dvije godine rekao da je zadarsko područje seizmički ugroženije, objasnivši i zašto. 'Šire zadarsko područje je nešto aktivnije', rekao je tada Kuk, pojašnjavajući da je to područje, kao i cijelo južno priobalje seizmički ugroženije.
'Tamo su mogući jači potresi i oni se i događaju, gledajući u dužem vremenskom periodu, češće nego u Slavoniji. Maksimalne moguće magnitude potresa za južno priobalje su između 6 i 7. Ako idemo južnije, i preko 7', kazao je prije dvije godine. Seizmolozi podsjećaju da je potres nemoguće predvidjeti.
Hrvatsku su u novijoj povijesti pogodila dva snažna potresa - zagrebački potres 22. ožujka 2020. magnitude 5,5 po Richterovoj ljestvici, te petrinjski potres 29. prosinca iste godine, mangitude 6,4 po Richteru. U zagrebačkom potresu poginula je jedna osoba, a u petrinjskom sedmero ljudi. Iza oba potresa ostala je velika materijalna šteta, tisuće ljudi ostalo je bez krova nad glavom, a obnova i dalje traje.
Nakon oba velika potresa uslijedio je niz naknadnih potresa koji su uzrokovali dodatnu štetu i strah među građanima.
vezane vijesti
Potresi u Zadru nisu nepoznanica
Posljednji veći potres u okolici Zadra zabilježen je 2007. godine oko Kornata i on je bio nešto jači, a magnituda je iznosila preko 4 po Richteru, kazao je 2009. godine za Zadarski list Vladimir Kuk, tadašnji voditelj Seizmološke službe Republike Hrvatske, naglasivši kako od tada nije bilo jačih potresa na zadarskom području.
Kako je tada ustvrdio Kuk, u priobalju je seizmički najaktivnije šire dubrovačko područje, potom slijedi područje od Rijeke do Senja, a nakon kojeg dolazi Zadar. No, u globalu je cijeli Jadran dosta aktivan, a s obzirom na to da su sva priobalna područja povezana, za sve vrijedi jednaka opasnost, kazao je Kuk, istaknuvši kako je, što se tiče cijele Hrvatske, opet najaktivnije područje južne Dalmacije, potom šire zagrebačko područje, te naposljetku područje oko Rijeke, a postoji i nekoliko aktivnijih lokacija u Slavoniji.
Potresi za Zadar nisu nepoznanica, jer ova zastrašujuća elemantarna nepogoda zadesila ga je kroz povijest i po nekoliko puta. 'Potres za koji smo sigurno da je bio dogodio se negdje na razmeđu antike i srednjeg vijeka, iako ne znamo točno je li to bilo u 4. ili 5. stoljeću. Ostaci tog potresa mogu se vidjeti i danas, i to na ostatcima bazilike kod Foruma te na ruševinama kod Sv. Donata čije pukotine ukazuju na potres', kazao je za Zadarski list povjesničar Romano Meštrović, napomenuvši kako je i poslije bilo manjih potresa, no taj je zasigurno u povijesti Zadra bio najrazorniji.
