Po viziji stručnjaka zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta, angažiranih za izradu programske osnove na temelju koje bi se mijenjao urbanistički plan ovog područja, golemi nasuti plato podijelio bi se u zone namijenjene prometu, sportu i rekreaciji, ugostiteljstvu i kupalištima. Svi bi se postojeći bespravni kafići uklonili. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na 30-ak milijuna kuna, a Baldasar predviđa da je - ako se u izradu planova krene odmah i ako koncesiju za Žnjan zatraže i dobiju gradska javna ustanova za sportske objekte te komunalne tvrtke za održavanje parkirališta i plaža - vjerojatno najvredniji splitski resurs moguće urediti do ljeta iduće godine.

Najmanje do tada kaos će nastaviti vladati na Žnjanu: Baldasar je na pitanje tportala potvrdio da gradska vlast ne namjerava pokrenuti inicijativu uklanjanja potpuno ilegalnih objekata na plaži niti intervenirati. 'Ne, neću se baviti time. Rušenje je ionako u ingerenciji ministarstva i Građevinske inspekcije', odgovorio nam je.

Ministar prostornog uređenja Lovre Kuščević, podsjetimo, upravo oko Žnjana u nekoliko je navrata mijenjao stavove - najprije je najavljivao rušenja, potom je od njih odustao uz burnu reakciju javnosti, pa čak i njegova lokalnog HDZ-a, da bi nedavno ponovno stidljivo najavio dolazak bagera. Ovoga ljeta, čini se, od toga ipak neće biti ništa.

Stručnjaci Arhitektonskog fakulteta iz Zagreba predvođeni autorom studije Nenadom Fabijanićem prihvatili su se posla vrijednog 190 tisuća kuna nakon što je Baldasar dobio odbijenicu splitskog fakulteta, na kojem su bili nezadovoljni jer im je sugerirano da ipak vode računa oko postojećih objekata. Fabijanić tvrdi da ga proteklih mjeseci 'nitko nije nazivao ili pritiskao, već su uživali potpuno rasterećeni', što potvrđuje činjenica da se Žnjan reorganizira ne vodeći računa o stanju na terenu i da se predviđa uklanjanje svih šest tisuća kvadrata bespravnih ugostiteljskih objekata.

'Ovo nije konačno rješenje nego koncept koji će proći i javnu raspravu', objašnjeno je na konferenciji za novinare u sjedištu splitske gradske uprave.

Na novom Žnjanu uredile bi se i proširile prometnice i biciklističke staze, broj parkirališnih mjesta bi se povećao za tri do pet puta, izgradio bi se niz sportskih terena i jedan polivalentni mini stadion, kafići i restorani imali bi svoju zonu nešto udaljeniju od mora i bili bi unificirani, a između njih i širokog obalnog pojasa nalazila bi se nova šetnica. 'Ovaj zahvat mora biti pod strogom kontrolom jednog ureda ili tvrtke, jer bi svaki pokušaj parcijalnog uređenja imao rezultate gore nego danas. A Split na svojoj obali može imati situaciju bolju nego u Barceloni', smatra Fabijanić.

Uglednog arhitekta silno je iznerviralo pitanje zašto je pristao na izradu programskih smjernica za Žnjan bez javnog urbanističko-arhitektonskog natječaja: tvrdi da natječaj jest najbolja metoda, ali da 'u ovom slučaju nije bio potreban jer se radi o prvoklasnoj demagogiji'.

'Na ovakvim natječajima ne sudjeluju najveća arhitektonska imena. I što bih ja trebao, konkurirati s klincima?! Da je u pitanju opera u Sydneyju - možda, ali ovdje se radi o zelenilu i kafićima te urbanističkoj logici', objasnio je Fabijanić. Kasnije je dodatno pojasnio da je njegovo iskustvo s natječajima u svim dijelovima Hrvatske otprilike isto te da bi - ako se oni zbilja raspisuju - trebalo odrediti međunarodni karakter i pozvati prvoklasne arhitekte na sudjelovanje te odrediti najstručniji mogući žiri. 'Iza natječaja u Hrvatskoj obično stoji politička ili društvena igra', dodao je.

Gradonačelnik Baldasar pak tvrdi da bi natječaj u ovom slučaju koštao najmanje pola milijuna kuna i da bi se procedura dodatno rastegnula. 'Ovako smo pokazali da s malo zdravog razuma i efikasnosti možemo dobiti kvalitetno rješenje', objasnio je splitski gradonačelnik.

O eventualnom pokretanju procedure za uređenje Žnjana odlučivat će splitski gradski vijećnici na posljednjoj sjednici u ovom mandatu, zakazanoj za idući tjedan.