Mario Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata

1.'Zakonom zabraniti tajkunizaciju i amerikanizaciju javnog zdravstva', jedna je od točaka koju ističe Drlje. Pritom smatra da je potrebno analizirati Zakone o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju te provesti detaljnu financijsku analizu jer bi promjene bez pravog uvida u stanje išle na štetu najsiromašnijih. U tom kontekstu traži i potpunu zabranu miješanja privatnog i javnog zdravstva kojim bi bilo onemogućeno liječnicima da rade u oba sektora. Drlje smatra da bi trebalo biti 'ili – ili'

Traži i zakonsku zabranu uvođenja košarica usluga koje bi podmirivalo osnovno zdravstveno osiguranje, a sve ono što košarica ne obuhvaća građani bi plaćali.

2.Iza podne hodnici bolnica su prazni. Potrebna je reorganizacija posla

Postoje liječnici koji su primorani raditi prekovremene sate, a u isto vrijeme u nekim su bolnicama iza 12 sati hodnici prazni, 'skoro da na njima možemo igrati na male branke', opisao je Drlje. Stoga treba prekovremene sate pošteno platiti, ali i postrožiti kontrolu radnog vremena i plaćati zdravstvene djelatnike po kvaliteti i učinku. Reorganizacija je, smatra, potrebna i u sustavu javne nabave koji bi trebalo objediniti i njime upravljati iz jednog centra.

3.Rok čekanja na pretragu ne smije biti dulji od 30 dana

Kao rak-ranu hrvatskog zdravstva Drlje navodi i liste čekanja. Rok čekanja za pojedinu zdravstvenu uslugu treba definirati, a da pritom rok ne bi smio biti dulji od 30 dana dok u isto vrijeme imamo neiskorištene kapacitete.

4.Osnivanje zdravstvenog USKOK-a

Kako bi se spriječila siva ekonomija, mito i korupcija u javnom zdravstvu, Drlje predlaže osnivanje zdravstvenog USKOK-a. Ta bi se institucija bavila kontrolom potrošnje 23 milijarde kuna koliko godišnje cirkulira zdravstvom i mogućom tajkunizacijom u javnom zdravstvu.

5. Raspisivanje referenduma s lokalnim izborima

'Kad se pripremi nova reforma ili promjena zakona, a ako otpori lobista tajkunizacije bude prevelik, tada raspisati referendum s lokalnim izborima u svibnju 2017.', naglašava Drlje i napominje da referendum u tom slučaju ništa ne košta. Treba na njemu pitati građane što misle i kakvo zdravstvo žele.

Trpimir Goluža, Hrvatska liječnička komora

1.Mjere za kadrovsku stabilizaciju sustava

Šef Hrvatske liječničke komore smatra da je potrebno uvesti stimulativne mjere za zadržavanje zdravstvenih djelatnika u Hrvatskoj te potaknuti stvaranje novih kadrova i nastojati da se oni koji su otišli vrate u Hrvatsku.

2. Smanjivanje lista čekanja

Uvođenje normativa spominje većina naših sugovornika. Goluža smatra da je potrebno uvesti točnu definiciju vremensko-kadrovskih normativa, stvoriti dijagnostičko-terapijske smjernice kako bi sigurnost pacijenata bila veća, a sustav racionalniji.

3.Ojačavanje pozicije i uloge pacijenta u sustavu

Predlaže uvođenje pravobranitelja za pacijente te uvođenje sustava no fault compensation kojim bi se omogućila isplata odštete pacijentima u slučaju pretrpljene štete neovisno o tome je li posljedica liječničke greške.

4.Poboljšanje položaja zdravstvenih djelatnika

Potrebno je, napominje Goluža, unaprijediti trajnu medicinsku edukaciju - staž, specijalističko i subspecijalističko usavršavanje. Treba osigurati i pravnu sigurnost: temeljito redefinirati pravni okvir (Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o liječništvu i zakona koji se odnose na ostale zdravstvene profesije). Nužan je i strukovni kolektivni ugovor za liječnike u smislu priznavanja specifičnosti liječničkog poziva.

5. Financijska stabilizacija sustava

Goluža smatra kako je nužno povećati odgovornost svih sudionikau sustavu te formirati realnije i poticajne cijene i sadržaja zdravstvenih usluga. Uveo bi i institut menadžera rizika u poslovanje svake zdravstvene ustanove, ali bi i ojačao ulogu Agencije za kontrolu kvalitete i akreditaciju u zdravstvu.

Ivica Babić, predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata

1. 'Prvo treba obnoviti socijalni dijalog s liječnicima i sindikatom koji su dvije prethodne vlade, ona Zorana Milanovića i Tihomira Oreškovića, ignorirale', kaže za tportal Ivica Babić.

2.Odlazak liječnika

Trebalo bi, smatra Babić, donijeti vremensko-kadrovske normative kako bi se vidjelo realno stanje u sustavu, a sve s ciljem nalaženja rješenja za gorući problem odlaska liječnika. 'Tu je problem motivacije; kad nema motiviranosti, nema kvalitete, a kad nema kvalitete, nemate ni zadovoljstvo. Kad nemate zadovoljstvo, nemate ni kvalitetan javni sektor', poručuje.

3. Donošenje dijagnostičko-terapijskih smjernica

Trebalo bi donijeti dijagnostičko-terapijske smjernice kako bi se definirala stručna pravila ponašanja. 'Pacijentu treba napraviti u određenom vremenu određene pretrage, postaviti dijagnozu i terapiju kako bi svi u sustavu, i liječnici i pacijenti znali koji je okvir. Struka definira pravila kojih bi se svi trebali pridržavati', poručuje Babić.

4.Skeniranje stvarnog stanja

Treba objektivno snimiti postojeće stanje u sustavu i uzeti u obzir razinu zdravstvene zaštite, kadrovske resurse, materijalne resurse i potrebe građana.

5.Na kraju sa svime tim treba suočiti relevantne društvene čimbenika, uključujući korisnike i davatelje usluga. 'Moramo vidjeti koji su naši okviri, ne možemo mi željeti ono što je nemoguće. Dok problem nije osviješten, ne možete ga ni odgovarajuće rješavati', zaključuje Babić.

Ines Balint iz Koordinacije hrvatske obiteljske medicine

. Poboljšati uvjete rada svih liječnika u Hrvatskoj, prva je stvar koju Balint ističe.

2.Zaustaviti odljev

Kako bi se zaustavio trend odlazaka liječnika u inozemstvo, Balint smatra kako nije potrebno samo povećati kvote za zapošljavanje, već potpuno redizajnirati koncept Domova zdravlja. 'Postoji odrednica da 30 posto zdravstvenih djelatnika mora svaki Dom zdravlja zadržati. Što se primarne zdravstvene zaštite tiče, omogućiti svima koji to žele rad u koncesiji, tj. odlazak u privatnu praksu uz strogu kontrolu i poštovanje ugovornih obveza.

3.Smjernice za dijagnostiku i terapiju

Balint smatra kako je potrebno donijeti smjernice za dijagnostiku, terapiju i praćenje bolesti čime će se postići racionalizacija u sustavu, a da se ni u jednom trenutku ne umanjuje kvaliteta zdravstvene usluge. 'Ne zahtijeva svaka glavobolja pretragu magnetnom rezonancom, ali zato tu pretragu treba omogućiti onome tko je doista treba', kaže nam Balint i pritom spominje još primjera bespotrebnog rasipanja novca. Kaže da se za operaciju mrene na oku provode iste pretrage kao kod transplantacije bubrega ili pak da se od pacijenta uoči svake operacije traži novi nalaz o krvnoj grupi kao da se krvna grupa od prošle operacije mijenjala.

4.Administracija, administracija…

'Odmah i sada administrativno rasterećenje timova primarne zdravstvene zaštite. Mi 40 posto radnog vremena potrošimo isključivo na to', napominje.

5.Nacija hipohondara

Balint smatra kako je potrebno zdravstveno educirati pučanstvo kako bi si znalo samo pomoći kod lakših bolesti, 'a ne da trče liječnicima misleći da su teško bolesni'.