'U cijelom tom sklopu postoji niz propusta, prvenstveno Ministarstva pravosuđa čiji su predstavnici tijekom cijele godine imali sastanke sa srpskom ministricom Snežanom Malović. Donošenje zakona u Srbiji koji reguliraju nadležnost u Hrvatskoj je relativiziranje odluke srpske vlade o priznanju RH', ustvrdio je Srb.

Iako priznaje da je prijedlog Zakona o ništetnosti optužnica iz Srbije predizborni potez HDZ-a, kaže da će ga njegova stranka u Saboru podržati iako on nema pravnu snagu. 'Zakon nema pravnu težinu, no veseli me i takva činjenica da se na bilo koji način mijenja odnos prema Srbiji', ustvrdio je.

'Pravna agresija na Hrvatsku uz asistenciju snaga iz Europske unije'

Publicist Mile Prpa zaključio je da je riječ o pravnoj agresiji na Hrvatsku uz 'asistenciju snaga iz Europske unije'. Kaže da bi ministar pravosuđa u bilo kojoj drugoj zemlji bio maknut iz političkog života nakon izjave poput one ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića da je smatrao da 44 optužnice nisu važne. 'Ovo ruši same temelje međunarodnog prava', ustvrdio je Prpa pojašnjavajući da Ministarstvo pravosuđa uopće nije trebalo uručivati optužnice jer je time potvrđena valjanost tih optužnica. Smatra da su trebale odmah biti vraćene u Srbiju.

Tvrdi da su hrvatske vlasti trebale o pravnoj agresiji odmah obavijestiti Vijeće sigurnosti UN-a, ali i Srbiji odgovoriti 'čvrstim stavom' poput, kaže Prpa, uvođenja tvrdog viznog režima: 'Na kraju izlaganja pitam se bi li Francuzi dopustili da Nijemci dižu optužnice protiv francuskog državnog vrha i da im sude u Njemačkoj?

Marić je uhićen bez tjeralice i optužnice

Krešimir Vrpka, predsjednik udruge Hrvatski nacionalni pokret, ukazao je nevjerojatan hrvatski šlamperaj kada je u pitanju slučaj Veljka Marića. 18. travnja prošle godine Marić je uhićen na srpsko-bugarskoj granici, a za njim tada nije bila raspisana tjeralica niti je bila podignuta optužnica. Optužnicu je Viši sud u Beogradu podignuo tek dan kasnije. Hrvatska tek u prosincu šalje u Beograd zahtjev za njegovo izručenje, no on je odbijen zbog proceduralne pogreške. Naime, Vrpka kaže da su se pozvali na krivi članak u kojem se spominje organizirani kriminal i korupcija. 'Tražimo da Vlada ispita tko je odgovoran za takve greške te da učine sve da Marića vrati u Hrvatsku, čak i pod cijenu prekida diplomatskih odnosa sa Srbijom', zaključio je Vrpka.

Vojvođanski Hrvati žele ista prava kao i Srbi u Hrvatskoj

O problemu vojvođanskih Hrvata i inertnosti hrvatske Vlade kada je u pitanju zaštita hrvatska nacionalne manjine u Srbiji govorio je Blaško Temunović, predsjednik Hrvatske šokačko-bunjevačke stranke iz Subotice. Zahtijeva od hrvatskog Sabora i Vlade da poštuju sporazum iz 2004. kojim su vojvođanskim Hrvatima zagarantirana politička prava koja su im novim Zakonom o političkim strankama u Srbiji oduzeta.

Ustvrdio je da je hrvatska Vlada preblaga prema Srbiji te dodao da traže ista prava koja srpska nacionalna manjina ima u Hrvatskoj. Podsjetio je da je vojvođanske Hrvate Srbija prisilno mobilizirala za vrijeme agresije na Hrvatsku te da ih se sada ponovno regrutira za Kosovo. Usto, kaže, u Srbiji je u tijeku popis stanovništva te se vrši pritisak da se Hrvati na popisu ne izjašnjavaju kao takvi.

Predsjednik HSP-a početkom godine Vladi je uputio prijedlog Deklaracije o položaju i zaštiti hrvatska nacionalne manjine u Autonomnoj pokrajini Vojvodini, tj. Republici Srbiji. Vlada mu je tijekom ljeta prijedlog odbila, a među ostalim u obrazloženju stoji sljedeće: 'Potrebno je voditi računa o trenutačnoj političkoj situaciji Republike Hrvatske u širem i užem okružju, kao i trendu približavanja pristupanja RH Europskoj uniji. U navedenom kontekstu, svakako je značajno pitanje uređenih i uzlaznih bilateralnih odnosa s državama u okruženju, posebno s Republikom Srbijom.'