Ugledni britanski institut IHS Markit nedavno je u svojem godišnjem izvješću istaknuo kako budžeti za obranu u svijetu bilježe najveći rast u posljednjih deset godina i to najviše zahvaljujući državama članicama NATO-a, čiji ukupni vojni proračun za ovu godinu iznosi više od tisuću milijardi dolara.

Gledajući pojedinačno po zemljama, na oružje najviše troše Sjedinjene Države te su samo za ovu godinu osigurale nevjerojatnih 717 milijardi dolara, što je četiri puta više od drugog najvećeg obrambenog budžeta, onog kineskog. Na trećem mjestu po izdvajanju za vojsku nalazi se Indija te je 2019. godine povećala vojni proračun za osam posto u odnosu na prethodnu godinu. Slijedi Njemačka, država koja je za tekuću godinu osigurala 53 milijarde dolara, što je najveći iznos od kraja Hladnog rata. Njemačkoj s dvije milijarde manje 'za vratom puše' Saudijska Arabija, dok je šesto mjesto zauzela Velika Britanija s 49 milijardi dolara.

Na sedmom mjestu nalazi se Francuska - ove godine je za vojsku namijenila 48 milijardi dolara, dok milijardom manje raspolaže japansko ministarstvo obrane. Rusija je s 46,4 milijarde dolara tek na pretposljednjem mjestu popisa deset država koje najviše izdvajaju za vojsku, na čijem je začelju Južna Koreja s 42 milijarde dolara.

Nedostižni Amerikanci

Američki vojni proračun u 2019. godini povećan je za 4,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a ranije ove godine najavljena su dodatna povećanja za godinu pred nama jer Pentagon kontinuirano nastavlja s modernizacijom u svim rodovima vojske. Sjedinjene Države ambiciozno se krenule u sveopću modernizaciju kako bi održale svoju poziciju najsnažnije svjetske vojne supersile i idućih godina, a to je povećanje pojašnjeno sigurnosnim izazovima i prijetnjama koje, prema ocjenama Pentagona, ponajviše vrebaju iz pravca Kine i Rusije. Stoga ne čudi to da je donedavni američki privremeni ministar obrane Patrick Shanahan na predstavljanju vojnog budžeta za 2020. godinu pred Odborom za oružane snage u Senatu pojasnio povećani proračun triput ponovivši riječ Kina.

>>> Pentagon u panici: Simulacija trećeg svjetskog rata ukazala na svu ranjivost američke vojske

Većina sredstava dodijeljena je Pentagonu za programe razvijanja programa nuklearne i proturaketne obrane, ali su značajna sredstva predviđena i za nabavu tenkova M1 Abrams te višenamjenskih borbenih aviona F-35 Lightning II, a koji je postao američki izvozni hit. Ozbiljan novac utrošit će se i za razvijanje bespilotnih sustava te nabavu moderniziranih helikoptera, ali i laganih taktičkih vozila te visokofrekventnih telekomunikacijskih sustava.

Iako je u odnosu na Sjedinjene Države za ovu godinu izdvojila 'mizernih' 177 milijardi dolara, riječ je o ozbiljnom vojno-političkom širenju utjecaja u nemirnoj dalekoistočnoj regiji. Najmnogoljudnija zemlja na svijetu u posljednjih deset godina povećala je vojni proračun za čak 83 posto. Stručnjaci iz Štokholmskog instituta za istraživanje međunarodnog mira (SIPRI) ističu kako je riječ o kineskom strateškom pozicioniranju u regiji, čiji je osnovni cilj ne dopustiti SAD-u preveliko približavanje kineskoj zoni utjecaja, što sve više podsjeća na utrku u naoružanju viđenu tijekom Hladnog rata. Pritom Kinezi, upozoravaju analitičari, troše najviše novca na razvoj autonomnog, kibernetičkog i biološkog oružja, za koje smatraju da je budućnost ratovanja.

Kibernetička Kina

Uz najmodernija cyber oružja, Kina ulaže ogromna sredstva u razvoj vlastitih stealth lovaca Shengyang J-31 i Chengdu J-20, višenamjenskih helikoptera, izgradnju nosača aviona i helikoptera, protusatelitskih projektila, raketa zemlja-zrak te transportnih zrakoplova domaće proizvodnje.

Valja napomenuti kako Kinezi u sastavu svojeg ratnog i mornaričkog zrakoplovstva imaju ukupno 1125 lovaca, a Pentagon raspolaže s njih 1962. SAD pak ima 2830 bombardera, a Kinezi njih 1527, dok Amerikanci sa svojih 5758 vojnih helikoptera peterostruko nadmašuju kinesku helikoptersku flotu.

>>> Xi: Kineska vojska mora biti spremna za borbu

S druge pak strane, Crveni Zmaj može se pohvaliti s čak 2,7 milijuna aktivnih vojnika, za razliku od SAD-a, koji ih ima nešto manje od 1,3 milijuna. Kinezi imaju i više fregata od Amerikanaca, a koji nadmašuju dalekoistočnu silu u broju razarača i nosača aviona, kojih imaju naviše na svijetu – 20. Kina ima 'tek' 9000 oklopnih transportera, za razliku od SAD-a, koji ih ima 38.822, dok kinesko ministarstvo obrane može računati na 7716 tenkova naspram njih 5584, s koliko ih raspolaže Pentagon. Kina ulaže značajan novac i u infrastrukturu, osobito nove baze u Južnokineskom moru, u kojem ih je sedam izgradila u posljednjih nekoliko godina. Iako se sjevernokorejske nuklearne prijetnje, rusko širenje zone utjecaja i islamski terorizam i nadalje smatraju najozbiljnijim prijetnjama, upravo je nezaustavljiv rast kineske vojne moći Pentagon prepoznao kao najveću prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti.

Indijske teritorijalne napetosti

Vođena antiterorističkim mjerama i teritorijalnim napetostima s Kinom i Pakistanom, na trećem mjestu vojne moći je Indija jer je za osam posto povećala vojni budžet u odnosu na 2018. godinu. New Delhi troši najviše novca za potrebe kopnene vojske (56 posto), slijede ratno zrakoplovstvo (23 posto) i ratna mornarica (15 posto), dok je šest posto proračunskih rupija namijenjeno za razvoj novih borbenih sustava. Osigurani novac utrošit će se za nabavu novih borbenih lovaca, pomorskih patrolnih zrakoplova, jurišnih helikoptera, raketnih sustava, podmornica i plovila raznih namjena te glavnih borbenih tenkova i bespilotnih letjelica.

>>> Indija ukida autonomiju Kašmira i gomila vojsku u regiji, evo što stoji iza najnovijih napetosti između nuklearnih sila

Europa ima svojeg predstavnika među prvih pet najvećih potrošača u Njemačkoj, državi koja će ove godine za vojsku potrošiti 53 milijarde dolara. Riječ je o najvećem godišnjem obrambenom proračunu od kraja Hladnog rata, iako Berlin nije uspio ispuniti NATO-ov cilj da na obranu potroši najmanje dva posto BDP-a. Povećanje rashoda za obranu podržat će nabavu nove i modernizirane opreme jer njemačka vojska trenutno pati od nedostatka teške opreme poput tenkova, zrakoplova i podmornica. Većina sredstava namijenjena je nabavci vojnih transportnih zrakoplova, helikoptera, dronova i raketnih sustava s višestrukim lansiranjem.

Neočekivano smanjenje

Pad cijena nafte i plina prisilio je Saudijsku Arabiju na smanjenje vojnog proračuna za devet posto u odnosu na prethodnu godinu. Aktualni budžet podržava ovog regionalnog lidera da ojača obrambene sposobnosti u obliku održavanja borbenog zrakoplovstva čiju kralježnicu čine lovci F-15 i Eurofighter Typhooni, eskadrila višenamjenskih i jurišnih helikoptera, oklopnih vozila i raketnih sustava. Dio novca namijenjen je i programu moderniziranja sustava za presretanje balističkih prijetnji, osobito nakon što je Iran aktivirao razvoj raketa dugog dometa.

Vlada Velike Britanije za ovogodišnju obranu planira izdvojiti 49 milijardi dolara, što je točno dva posto godišnjeg BDP-a. Više od 90 posto proračuna namijenjeno je za programe nabave i poboljšanje postojeće obrambene strukture, a do kraja godine očekuje se nabava podmornica, upotpunjavanje lovačkih i transportnih eskadrila te modernizacija kopnene vojske. Preciznije, novim britanskim vojnim proračunom podržat će se glavni programi nabave nosača aviona klase Queen Elizabeth, podmornice klase Astute, borbenih zrakoplova tipa F-35 i oklopnih vozila Ajax.

Francuska je za ovogodišnji vojni proračun osigurala 48 milijardi dolara, što predstavlja povećanje od 4,7 posto u odnosu na prošlu godinu, a što je NATO-u nedovoljnih 1,8 posto državnog BDP-a.

Novac za mirovne misije

Francuski obrambeni proračun prvenstveno je namijenjen modernizaciji oružanih snaga, protuterorističkim naporima te aktivnom sudjelovanju u NATO-vim misijama i međunarodnim mirovnim operacijama. Posljednja dodjela sredstava podržat će isporuku neprobojnih prsluka, oklopnih vozila, jurišnih pušaka HK416, višenamjenskih helikoptera NH90 i višenamjenskih fregata, patrolnih čamaca, borbenih dronova, transportnih zrakoplova C130J i A400M te zračnih tankera MRTT.

Japanska vlada je za tekuću godinu izdvojila 47 milijardi dolara proračunskog novca, što Zemlji Izlazećeg Sunca omogućava poboljšanje obrambenih sposobnosti za suzbijanje potencijalnih prijetnji od sjevernokorejskih raketnih sustava i strateških izazova koje nameće Kina. Od japanskog ministarstva obrane očekuje se razvijanje programa iz svemirskog i kibernetičkog spektra te nastavak nabave flote lovaca F-35 i modernizacije lovaca F-15 kako bi bili sposobni nositi nove borbene elektroničke sustave.

Proračunska izdvajanja također će podržati izgradnju podmornice i dva razarača, kao i kupnju devet zrakoplova za rano upozoravanje te sustava za obranu od balističkih raketa tipa SM-3 Block IIA i SM-3 Block.

Putinova garda na prvom mjestu

Rusija, kao nekoć jedna od dvije najmoćnije sile na svijetu, za ovogodišnji obrambeni proračun izdvojila je 46,4 milijarde dolara, što uključuje izdvajanja za Nacionalnu gardu, čije je formiranje naredio ruski predsjednik Vladimir Putin, te za pogranične postrojbe.

>>> [VIDEO] Putin proglasio najbolji lovački avion na svijetu: Ništa ne može letjeti kao naš Su-57

Uz to, rusko ministarstvo obrane planira dograditi svoje strateške nuklearne resurse, nove podmornice klase Borej i Jasen, površinska plovila, zrakoplove i helikoptere tradicionalno isključivo domaće proizvodnje, kao i uvođenje novih stealth lovaca Su-57, koje dizajnira konstruktorski ured Suhoj, te modernizaciju strateških bombardera tipa Tu-160.

Posljednje, deseto mjesto zauzela je Južna Koreja jer je s 42 milijarde dolara za 8,2 posto povećala svoj vojni proračun u odnosu na prošlu godinu. Riječ je o najvećem porastu vojnog budžeta od 2008. godine, a više od 65 posto novca posvećeno je održavanju postrojbi i vojne opreme. Troškovi obrane Južne Koreje uglavnom su usmjereni na razvoj i poboljšanje obrambenih sposobnosti za suzbijanje potencijalnih prijetnji suparničke Sjeverne Koreje.

Ovogodišnja sredstva trebala bi biti dostatna za nabavu sustava ranog upozoravanja i kontrole u zraku, protupodmorničke helikoptere, borbene sustave Aegis te presretače balističkih raketa SM-3.

Hrvatski rast

Usporedbe radi, hrvatski obrambeni proračun za ovu godinu iznosi 5,7 milijardi kuna, što je manje od milijarde dolara. Riječ je o povećanju od 260 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu te povećanje od milijardu kuna otkako je 2016. godine Damir Krstičević preuzeo Ministarstvo obrane.

Gledajući prema rodovima vojske, kopnena vojska bi osiguranim novcem trebala napraviti generalnu reviziju tenka M84 i opremiti kopnenu komponentu jurišnim puškama s ciljnicima te izgraditi sportsku infrastrukturu u Petrinji, kao i adaptirati vojarne u Udbini, Kninu, Bjelovaru, Gašincima, Našicama i Karlovcu.

Ratno zrakoplovstvo bi proračunskim novcem trebalo izgraditi hangar za održavanje protupožarne eskadrile te povećati smještajne i radne kapacitete u zrakoplovnim bazama Pleso i Zemunik. Hrvatska ratna mornarica trebala bi pak dobiti novu opremu za mornaričko pješaštvo i nastaviti adaptaciju u vojarnama u Pločama, Puli i Splitu.