Unatoč uvjeravanju vladajućih da nedovoljno ulažemo u obranu, nedavno objavljeni podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska čvrsto drži poziciju u gornjem dijelu ljestvice europskih zemalja s relativno visokim vojnim proračunima
Zemlje Europske unije su u 2016. za obranu potrošile 200 milijardi eura, što predstavlja 1,3 posto BDP-a Europske unije. To je znatno manje od iznosa utrošenog na socijalnu zaštitu (19,1 posto BDP-a), zdravstvo (7,1 posto) ili obrazovanje (4,7 posto), ali više od javne potrošnje za sport, kulturu i religiju (1 posto), zaštitu okoliša (0,7 posto) te stambene i društvene potrebe (0,6 posto).
Prema podacima europskog statističkog ureda, relativno najmanje za obrambene potrebe izdvajaju Irci, tek 0,3 posto BDP-a, a znatno manje od prosjeka izdvajaju stanovnici Luksemburga (0,4 posto), Malte i Austrije (0,6 posto). S druge strane, s 2,4 posto BDP-a po izdvajanju za vojne potrebe prednjače Estonci. Više od dva posto BDP-a izdvajaju Grci, a osjetno iznad prosjeka su i europske vojne sile – Velika Britanija (2 posto) i Francuska (1,8 posto).
vezane vijesti
U apsolutnom smislu, na obranu je najviše potrošila Velika Britanija s vojnim budžetom od 47 milijardi eura, što predstavlja gotovo četvrtinu (24 posto) ukupnih javnih izdataka EU-a za obranu. Slijedi Francuska (41 milijarda eura ili 20 posto), Njemačka (33 milijarde eura ili 16 posto) te Italija (22 milijarde eura ili 11 posto). Zajedno ove četiri države članice činile su 71 posto ukupnih izdataka za obranu u Europskoj uniji.
Hrvatska se po udjelu troškova za obranu u BDP-u od 1,2 posto nalazi na visokom 12. mjestu od 28 članica EU-a, unatoč činjenici da su izdvajanja za vojne potrebe od 2008. do 2016. smanjena za gotovo četvrtinu. Među usporedivim tranzicijskim zemljama više od Hrvatske za obranu izdvajaju samo tri baltičke zemlje (Estonija, Litva i Latvija) i Poljska.
Pritom treba naglasiti da je nakon 2016. zaustavljen negativan trend izdvajanja za obranu. U 2017. Hrvatska je zadržala izdvajanja na razini 1,23 posto BDP-a, a značajan rast dogodio se u 2018., u kojoj je proračun za obranu povećan za 10 posto.
U skladu s projekcijama gospodarskog rasta, to znači da će se u ovoj godini udjel troškova obrane u BDP-u popeti iznad 1,3 posto BDP-a, čime će Hrvatska učvrstiti svoju poziciju u gornjem dijelu ljestvice europskih zemalja s relativno visokim vojnim proračunima.
S obzirom na ambiciozni plan obnove zračne flote, u narednim godinama može se očekivati daljnji rast vojnog proračuna. Nabava 12 polovnih zrakoplova F-16 Hrvatsku će u deset godina stajati 2,9 milijardi kuna, što će na godišnjoj razini utjecati na rast troškova obrane od oko šest posto.
U skladu s rastućim vojnim ambicijama, i ministar obrane Damir Krstičević najavio je sustavno povećanje vojnog proračuna kako bismo u konačnici dostigli cilj NATO-a od dva posto BDP-a za obranu.
