Živić odmah upozorava kako se moraju oprezno komparirati podaci iz 2001. i 2011. jer je posljednji popis metodološki drukčiji od onog iz 2001. godine. 'Nalazimo se u situaciji da ne možemo precizno reći koliko je smanjenje stanovništva i ima li ga uopće', naglašava Živić.

No ipak, upozorava na podatak na koji demografi godinama upozoravaju, a to je poremećaj u demografskim strukturama. 'Dok smo 2001. imali indeks starenja 90,7, sada je on 115. Taj indeks pokazuje da na stotinu stanovnika do 19 godina dolazi 115 starijih od 60 godina. Staro stanovništvo postaje brojnije od mlađeg', objašnjava. Iako se znalo da starimo, Živić kaže kako je ovakav porast indeksa i njega iznenadio.

'Svi demografski procesi koji proizlaze iz dobne strukture su nepogodni i to će biti sve izraženije što će se uvelike očitovati i na ekonomsku aktivnost', dodaje i naglašava kako smo u 'dubokoj demografskoj starosti'.

Činjenica da je prosječna starost žena oko dvije godine viša od prosječne starosti muškaraca nije neobična, jer žene dulje žive i smrtnost je kod žena manja. Usto, zamjećujemo spolnu neravnotežu; više od 200 tisuća žena više je od muškaraca što je također demografski problem.

Primjećuje se kako je udio onih koji se smatraju Hrvatima povećan što pokazuje kako se država blago homogenizira, a zamjećuje se lagano smanjenje broja i udjela Srba.

Udio katolika blago je smanjen, no ipak je riječ o velikoj razlici u broju onih koji su se deset godina ranije tako izjašnjavali. No značajan je porast ateista i agnostika iako ti udjeli u ukupnom broju stanovnika i dalje nisu veliki.