Cilj im je, naravno, smanjenje populacije kroz trovanja i pandemije, a sve to povezano je s misterioznim chemtrailsima i tajnim vojnim sustavom HAARP. Ubojiti snijeg, javljaju susjedi, pada i u BiH.

To je onako u par rečenica suština nove sulude teorije zavjere koja je proteklih dana viralno zaposjela YouTube, internet i medije kako svjetske, tako i naše lokalno-regionalne.

Autori brojnih videoklipova kojima se 'dokazuje' ova teorija zavjere ne tumače zašto američke vlasti opasni snijeg obilno isporučuju baš u vlastitoj zemlji, a ne na neprijateljskim teritorijima Iraka, Irana, Sjeverne Koreje i sl. No tko će znati kakve planove imaju pravi svjetski vladari? Kada bismo znali, ne bi bili tajni!

A kako se nova teorija zavjere dokazuje? Na videoklipovima autori pokušavaju upaljačima za cigarete otopiti snijeg, međutim on ne kaplje, već se čini da gori i poprima tamnu boju paljevine. Štoviše, poslije smrdi na izgorjelu plastiku. Što ćete jasnijeg dokaza da je umjetan i opasan? Zar ne? Pa baš i ne!

Zašto se snijeg ne topi?

Za razumijevanje znanstvene pozadine ove teorije zavjere nije neophodno završiti neki kemijski, tehnološki ili rudarsko-geološko-naftni fakultet. Dovoljno je malo zdravog razuma i par informacija iz osnovne škole.

Prije svega, treba uočiti da mokre ruke protagonista genijalnih uradaka pokazuju kako se njihov navodno netopivi snijeg ipak topi. Možda ne baš onako kako to oni ili njihovi naivni gledatelji očekuju, ali ipak se topi. Istovremeno treba znati da se snijeg ne mora nužno pretvarati u vodu na vrućini. Sjećate li se možda izraza sublimacija sa sata kemije? To je termin kojim se označava izravan prelazak neke tvari iz krutog u plinovito stanje. Naime, molekule vode uvijek imaju sklonost pobjeći, odnosno isparavati kako iz vode tako i iz leda. Sublimacija se zbiva čak i u hladnjaku u kojem se kockice leda s vremenom smanjuju jer led isparava i na temperaturama ispod nule. Ako ih ostavite dovoljno dugo, mogu čak nestati a da ni u jednom trenutku nisu prešle u tekuće stanje. Titranje molekula, a s njime i sublimacija ne staju u potpunosti čak ni na apsolutnoj nuli, odnosno na −273,15°C. No proces sublimacije osobito se  intenzivira u ekstremnim situacijama kada je led izravno izložen vatri! Konačno čađa i masnoće će na snijegu stvoriti film koji će djelovati kao izolator i usporiti daljnje otapanje.

Zašto se led iz hladnjaka topi?

Na nekim od video uradaka autori snijeg uspoređuju s ledom iz hladnjaka pokazujući kako se ovaj potonji, za razliku od prvoga topi. Kako je to moguće? Sada malo jednostavne fizike. U snijegu ima više zraka nego vode. Ako u njega usmjerite plamen, on će lakše isparavati nego gusti led. Dio koji ne ispari pretvorit će se u vodu no snijeg će je upiti pa ona neće odmah otjecati kao s površine leda već će se miješati sa snijegom i pretvoriti ga u mokar snijeg. Ovo miješanje pospješuje struktura snijega – privlačne kohezijske i adhezijske sile vode natjerat će otopljene kapi da se rašire među kristalićima kao što se šire kroz tkaninu. Dio te vode može se ponovno pretvoriti u led pod utjecajem okolnog snijega. Kada se led topi, voda nema kamo otići kao što nema gdje na površini impregnirane tkanine ili stakla. Dio će ispariti, dio će se ponovno zalediti dok klizi niz led, a dio će se ocijediti niz kocku kao voda.

Zašto led poprima tamnu boju i smrdi na plastiku?

Jedan od ključnih dokaza koje autori predstavljaju u prilog tvrdnji da je snijeg umjetan jest njegov izgled i miris pri izlaganju vatri. Zašto izgleda i smrdi kao spaljena plastika?

Treba znati da je većina upaljača za cigarete punjena plinom butanom koji se dobiva iz nafte. Sjetite se da se i plastika dobiva iz nafte. Ako upaljač držite ispod bilo kakve površine, osobito neke hladnije, na njoj će se skupiti čađa, a njezin sastav nije bitno različit od čađe koja nastaje izgaranjem plastike. Dakle, logično je očekivati da će crne nakupine na ledu mirisati i izgledati kao spaljena plastika. Isto će se dogoditi i ako neku hladnu teglicu pokušate zagrijati upaljačem. Provjerite sami ako ne vjerujete!