Od ruske invazije na Ukrajinu prije dvije godine, 134 stanovnika Belgoroda ubijena su u granatiranju i napadima dronovima, piše ruski portal Novaja Gazeta Europe sa sjedištem u Rigi, podsjećajući da je taj ruski grad prije desetak dana napadnut ukrajinskim kazetnim streljivom. Nekoliko ljudi je poginulo, a lokalni guverner Vjačeslav Gladkov zatvorio je sve škole i trgovine u gradu 40-ak kilometara udaljenom od granice s Ukrajinom.

Kazetno streljivo zabranjeno je UN-ovom konvencijom iz 2008. godine, čije ni Rusija ni Ukrajina nisu potpisnice. Novaja Gazeta Europe razgovarala je s nekoliko stanovnika Belgoroda o njihovoj svakodnevici pod žestokim granatiranjem.

'Napetost ovdje možete rezati nožem. Ljudima su telefoni uvijek nadohvat ruke, stalno provjeravaju društvene medije da bi došli do informacija', rekao je Artjom. 'Život ide dalje, ali to je zastrašujuće. Ne znate kada će i gdje projektili pasti, trebate li pobjeći u sklonište ili ostati u svojoj kući, ići na posao', dodaje.

Anja, još jedna stanovnica Belgoroda, na početku rata bila je u Harkivu, najbližem ukrajinskom gradu, pa može usporediti te dvije ratne situacije. Ona tvrdi da je u Belgorodu gore nego što je bilo u Harkivu jer je tamo gađana vojna infrastruktura, a ne civili. 'Život mi nije bio izravno ugrožen u Harkivu. Sve mi je to izgledalo prilično daleko', rekla je.

Isprva je mislila da je teško granatiranje Belgoroda povezano s predsjedničkim izborima u Rusiji i da samo treba 'pričekati'. Ali nakon Putinova reizbora granatiranje ne samo da nije prestalo, već se pojačalo. 'Ne izlazim iz kuće, čak ni do trgovine. Kada raketiraju, samo se maknem od prozora, odem u hodnik i pomolim se da nas ne pogodi', kaže. Tek navečer dopušta si plakati. Sa svog prozora ponekad može vidjeti posljedice raketnih napada.

Još jedna mještanka, Darija, vjeruje da se situacija popravlja: na ulicama je više ljudi, možda jer su kafići ponovno otvoreni. Međutim betonska skloništa za bombe ostaju na ulicama, sirene i dalje zavijaju, sustavi upozorenja oglašavaju se u blizini škola. Početkom rata Belgorod je u sklopu antiterorističkih mjera zatvorio sve tavane i podrume na tom području. Dok stanari zgrada imaju ključeve od svojih podruma, prolaznici koje granatiranje uhvati na ulici nemaju sklonište. 'Stanovnici Belgoroda toliko su ljuti jer se čini da ni vlast ni drugi građani Rusije ništa ne poduzimaju', rekla je Darija.

'Stanovnici Belgoroda na društvenim mrežama traže od vlasti da spasi grad. Drugi Rusi u komentarima kažu da smo zaposleni u ukrajinskim tajnim službama za širenje dezinformacija i da ne razumijemo što se događa u vlastitom gradu. Mislim da su mještani bili jako uvrijeđeni', kaže ona, dodajući da se njezini prijatelji koji su glasali za Putina osjećaju prepušteni samima sebi, napušteni od ruskog predsjednika i vlasti. 'Čini se da nikoga nije briga za nas u Belgorodu', kaže.

Artjom podsjeća da je gađanje civila ratni zločin. 'Nije važno koja zemlja puca. Posebno me ljuti to što Zapad ohrabruje ponašanje Ukrajine na ovom području i što paravojni ruski dobrovoljački korpus, koji radi s Oružanim snagama Ukrajine, ubija svoje sunarodnjake', rekao je. On zapravo nema čvrst stav o Ukrajini. 'Ne podržavam rat. I protiv sam postrojbi koje koriste zabranjeno oružje za ciljanje civila. Takvi ljudi su pravi teroristi', kaže.

Anastasia ne zna što građani uopće mogu učiniti. Ona vjeruje da je Rusija iskoristila Belgorod kao žrtveno janje.

'Za Ukrajince smo najvjerniji Putinovi pristaše, a za Ruse smo Ukrajinci i izbjeglice'

Mnogi stanovnici Belgoroda bili su protiv invazije na Ukrajinu od samog početka, a neki se prisjećaju da su vikendima vlakom odlazili na izlete u Harkiv.

'Ukrajinci nas smatraju neprijateljima zbog idiotskih vojnika koji vole ispaljivati ​​projektile na njih. Ali mi domaći se ne slažemo s time. Ukrajinci nas smatraju najvjernijim Putinovim pristašama, ali za Ruse mi smo Ukrajinci i izbjeglice koji će im ukrasti posao. Nikoga nije briga što mi umiremo. Nikoga nije bilo briga za Mariupolj, Harkiv ili Šebekino... Dok borbe ne dođu do Moskve, nikoga neće biti briga', rekla je Anastasia, susprežući suze. Na pitanje o napadima dronovima na Moskvu, samo se nasmiješila: 'To nisu pravi projektili. Ne daj bože da moraju izdržati ovo što smo mi prošli.'

Rusija trenutno ne nudi nikakvu pomoć stanovnicima Belgoroda koji se žele evakuirati, piše Novaja Gazeta Europe, dodajući da je najviše što je učinjeno slanje 9000 djece u druge krajeve. Nakon izbora i nedavnog intenziviranja raketnih napada, Anastasia je došla do zaključka da će prije ili kasnije morati napustiti grad: 'Većina nas koji smo do sada ostali uskoro će otići jer nam živci to više ne mogu izdržati.'

'Možete otići samo odmah nakon raketnog udara. Preopasno je otići u bilo koje drugo doba dana jer nemate pojma kada će ponovno početi granatiranje', objasnila je Anastasia. Vlakovi za Moskvu još voze, ali stanica je u središtu grada, višestruko napadanog. No ljudi ne znaju kamo bi uopće išli. 'Gdje ću s dvije mačke i psom? Hoćemo li živjeti u teretanama? U studentskim domovima? Ovdje imam svoju kuću i zasad granate nisu pale tako blizu', rekla je Anastazija.

Za vrijeme razgovora s novinarima Novaje Gazete Europe sirene su se ponovno oglasile. Anastasia je otišla u hodnik. U pozadini su se čule eksplozije, kao i alarmi automobila, a onda je prekinula poziv.