Vatikan je osudio časnu sestru iz SAD-a, Margaret Farley, za pisanje knjige u kojoj hvali žensku masturbaciju i odobrava razvod, gay seks i brak, upozoravajući da knjigu ne smiju koristiti katolički odgojitelji.

Do vatikanske kritike sestre Margaret Farley, koja je ujedno i profesor emeritus kršćanske etike na Sveučilištu Yale, dolazi zbog eskalacije napetosti s američkim redovnicama nakon što ih je Sveta Stolica optužila za propovijedanje 'radikalnih feminističkih ideja', piše The Guardian.

U izjavi koju je odobrio papa Benedikt XVI, a koja je objavljena u ponedjeljak, doktrinarni ured Vatikana tvrdi da Farleyina knjiga 'Samo ljubav. Okvir za kršćansku seksualnu etiku' 'ignorira kršćanski nauk, a kada ga povremeno i spominje, tretira ga kao jedno od mišljenja'.

U izjavi citiraju Farleyinu tvrdnju da su mnoge žene 'otkrile veliko dobro u samozadovoljavanju - možda posebno u otkrivanju vlastitih mogućnosti za užitak - nešto što mnoge nisu doživjele ili čak znale za to u seksualnim odnosima s muževima i ljubavnicima'.

Masturbacija, zaključuje ona, 'zapravo služi odnosima, a ne da ih koči'. To je, Vatikan navodi, u suprotnosti s katoličkim uvjerenjem da je masturbacija 'prljav čin'.

Farleyino odobrenje gay seksa ignorira 'Sveto pismo koje predstavlja homoseksualne odnose kao djela teške izopačenosti', dok njezinu otvorenost prema razvodu i ponovnom braku smatraju 'kršenjem Božjeg zakona'.

Kada je 'Samo ljubav' prvi put objavljena 2006, knjigu su prihvatili katolički odgojitelji u SAD-u te je osvojila prestižnu nagradu za vjerske knjige.

U ponedjeljak su visoki katolički dužnosnici u SAD-u stali u obranu Farley.

'Duboko žalim što crkveni dužnosnici ne cijene važan doprinos koji je Farley napravila', rekao je David Hollenbachove, teolog na Boston Collegeu.

Sestra Pat McDermott, predsjednica Sestara milosrdnica u Americi, čija je članica i Farley, izrazila je 'duboko žaljenje' svih članova zbog izvješća Vatikana.

Reagirajući na izvješće, Farley je u izjavi priznala da njezine ideje odstupaju od katoličkog nauka, ali da je 'pokušala pokazati da one ipak odražavaju duboku povezanost s najvažnijim ciljevima i spoznajama teoloških i moralnih tradicija', piše The Guardian.

Takav pristup u suprotnosti je s čvrstim uvjerenjem pape Benedikta XVI koji smatra da će Katolička crkva preživjeti ako se drži svojih temeljnih uvjerenja bez kompromisa.

Incident je još jedan ispaljeni metak u borbi između američkih časnih sestara i Vatikana, piše The Guardian. Prošloga petka najveća organizacije američkih časnih sestara odbacila je vatikanske tvrdnje da je postala plijen feminističke ideologije i da se više ne drži katoličkog nauka kad se radi o pobačaju i gay zajednici.