Budući da je Benedikt XVI navršio već 85 godina te da vidno više nije u fizičkoj kondiciji koju je imao u trenutku sjedanja na Petrovu katedru, bili su se pojavili glasovi da bi možda bilo pametno odustati od ovog putovanja. Naime, čelnik Katoličke crkve će biti samo nekih 50-ak kilometara udaljen od sirijskog ratnog sukoba, a zabrinutost se pojavila i zbog mogućeg napada neke od islamskih radikalnih frakcija na Papu tijekom njegovih javnih nastupa.

No, Benedikt XVI je sve te prijedloge rezolutno odbio, a njegov glasnogovornik, otac Federico Lombardi, prošli je tjedan izjavio kako je ovaj pastoralni pohod 'čin velike hrabrosti i nade'. Gabriele Caccia, vatikanski nuncij u Bejrutu je pak izjavio kako Crkva ima 'razumna jamstva' da Papin posjet ni na koji način neće biti doveden u opasnost. Dodao je također kako je visoko izaslanstvo šijtskog militantnog pokreta Hezbolah posjetilo patrijarha maronitskih kršćana (najveće kršćanske zajednice u Libanonu) te izrazilo 'veselje' koje osjećaju povodom posjeta Svetog Oca. Ipak, nekoliko je radikalnih imama istaknulo kako se protive Papinu dolasku, a i dalje nije jasno hoće li se predstavnici Hezbolaha susresti s Benediktom XVI.

Tijekom sedam javnih događaja očekuje se da će se Papa osvrnuti i na stanje u Siriji, ali će jednako tako, navode vatikanski izvori, paziti da njegove poruke budu uravnotežene jer se obraća multietničkoj i multikonfesionalnoj zajednici u kojoj žive kršćani, muslimani šijiti, suniti, druzi i alaviti. Stoga se već ističe kako je moguće da Libanonci budu i malo nezadovoljni njegovim porukama jer je cilj putovanja potpisivanje i objava apostolske ekshortacije za Bliski istok koja je sastavljena nakon sinode bliskoistočnih biskupa u Vatikanu 2010. godine i koja kao ključni problem vidi smanjivanje broja kršćana na tom prostoru.

Procjenjuje se da na Bliskom istoku sada ima između 13 i 15 milijuna kršćana, pa vatikanski krugovi ističu kako Papa ne posjećuje samo libanonske kršćane, već i sve kršćane u regiji u kojoj se nalaze pod snažnim pritiskom. U Iraku su tako kršćani gotovo nestali, sve ih je manje u Libanonu, a veliko je pitanje što će biti s kršćanskom zajednicom u Siriji kad jednom zašuti oružje. Inače, prije stotinu godina kršćani su činili 20 posto ukupnog stanovništva Bliskog istoka, dok ih je sada samo pet posto, a do kraja desetljeća se predviđa da će se i ta brojka prepoloviti. Osim toga, ekshortacija će se vjerojatno baviti pitanjem regionalne sigurnosti i potrebom rješavanja izraelsko palestinskog sukoba gdje je Vatikan zagovornik uspostave dviju država.

Benedikt XVI je pak na svojoj redovitoj audijenciji u srijedu istaknuo što će biti ključni naglasci njegovih javnih nastupa. 'Pozivam sve kršćane na Bliskom istoku, bili oni starosjedioci ili odnedavna ondje, da budu graditelji mira i činitelji pomirbe', rekao je tada. Muslimane će pak zasigurno pozvati da poštuju kršćanski identitet budući da je riječ o zajednicama koje ovdje postoje doslovce od samog početka kršćanstva.

U petak će Papa posjetiti hodočasničku baziliku u Harisi i ondje će potpisati ekshortaciju. Ključnim se događajem smatra subotnji susret u predsjedničkoj palači Baabda (libanonski je predsjednik Mihail Suleiman, kršćanin maronit), gdje će se susresti s predstavnicima libanonske svjetovne vlasti te s voditeljima vjerskih skupina, uključujući i muslimane. Navečer tog dana će se susresti s mladima u sjedištu maronitskog patrijarhata, sve u Bejrutu ili njegovoj bližoj okolici. Središnje misno slavlje Benedikt XVI će imati u nedjelju na otvorenom u Bejrutu, a očekuje se da bi ondje moglo doći i do 350.000 vjernika iz Libanona i okolnih zemalja. Kršćani, procjenjuje se, čine približno 35 posto od 3,9 milijuna stanovnika Libanona koji je jedina zemlja na Bliskom istoku koja u ustavu ima ustanovljenu slobodu vjeroispovijesti.