Naime, pod istragom je predsjednik vatikanske banke IOR (Istituto per le Opere di Religione), Ettore Gotti Tedeschi, i to zbog kršenja zakonskog dekreta iz 2007, uvedenoga na osnovi direktive Europske unije radi prevencije pranja prljavog

novca. Osim Tedeschija, pod istragom je još jedan dužnosnik vatikanske banke, a zahtjev za pokretanje postupka, koji su podnijeli tužitelji Nello Rossi i Stefano Rocco Fava, potpisala je sutkinja Maria Teresa Covatta te preventivno zaplijenila 23 milijuna eura.

Istraga se vodi na osnovi naznake središnje banke (Banca d'Italia) o prebacivanju 20 milijuna eura iz IOR-a u banku JP Morgan u Frankfurtu te prebacivanju tri milijuna eura u talijansku Banca del Fucino.

U transferima novca vatikanska banka nije postupila prema zakonskom dekretu, što ne znači da je riječ o reciklaži novca, pa je pokrenuta istraga i novac je preventivno zaplijenjen. To je prva pravna istraga protiv vatikanske banke otkada je ona pod talijanskom jurisdikcijom.

Ettore Gotti Tedeschi postao je predsjednik Uprave vatikanske banke, odnosno Instituta za religiozne poslove (Istituto per le Opere Religione) u drugoj polovici rujna 2009. Tada se pisalo da je izabran usred velike bitke koja se odvijala u Vatikanu u sklopu smjene kadrova Ivana Pavla II, a nametanja kadrova od povjerenja pape Benedikta XVI, odnosno državnog tajnika Svete Stolice, kardinala Tarcisija Bertonea.

Tedeschi, inače, podučava financijsku etiku na milanskom Katoličkom sveučilištu, autor je više knjiga koje zagovaraju 'katolički liberalizam' i piše komentare za L'Osservatore Romano, vatikanski tiskani dnevnik.

Institut za religiozne poslove bavi se bankovnim računima vjerskih redova i katoličkih udruženja te profitira zbog offshore statusa Vatikana. Bankom upravlja Nadzorno vijeće koje nadgleda zbor kardinala što ga predvodi Tarcisio Bertone. Dolazak Tedeschija bio je vezan i za objavljivanje knjige 'Vatikan d.d.' novinara tjednika Panorama Gianluigija Nuzzija (iz Berlusconijeva bazena morskih psina), a na temelju 4.000 tajnih dokumenata koje je u banci u Švicarskoj položio monsinjor Renato Dardozzi (1922-2003), koji je želio da se sazna sve o tajnim i prljavim transakcijama vatikanske banke, to jest o pranju novca mafije u strukturama Vatikana.

O tome je već bilo riječi tijekom velike krize koja je pomela opskurnog američkog nadbiskupa Paula Marcinkusa, koji je bio na čelu vatikanske banke od 1971. do 1989. (kada ga je potjerao Ivan Pavao II), odnosno u vrijeme dok je vatikanska banka bila zapletena u brojne financijske skandale povezane s mafijom te krah Banco Ambrosiano 1982. godine. Navodile su se mnoge poveznice s mafijom i političkim terorizmom.

Ovoga puta talijansko tužiteljstvo u Rimu otvorilo je istragu o deset talijanskih banaka, među kojima su i one velike, kao što su Unicredit i Intesa San Paolo, zbog moguće utaje poreza nekih klijenata koji su se, umjesto svojim imenima, potpisivali kao vatikanska banka IOR.

Otuda i sumnja u moguće pranje novca u suradnji s vatikanskom bankom IOR. Naime, prilikom transakcija novca nije bilo ispisano nikakvo ime, već samo banka IOR. Uzbunu je prije godinu dana podignula Agencija za financijsko informiranje (Unità di informazione finanziaria), što je financijski istražni organ talijanske središnje banke, te je o svemu obavijestila talijansku financijsku stražu.

Istraga se vodi na osnovi zakona iz 1991. kojim se obvezuje banke da identificiraju sve one pojedince i tvrtke koji šalju novce ili čekove. Te transakcije moraju biti pohranjene u jedinstvenom informatičkom arhivu i uvijek se moraju prijaviti sumnjive financijske operacije. Preko tog arhiva se, naprimjer, znade ako netko ne plaća rate kredita, pa to doznaju sve banke da ne bi toj osobi otvorile neki novi kredit.

Preko računa u rimskoj filijali 204 bivše Banco di Roma (koja je integrirana u Unicredit) u Ulici Conciliazione pokraj vatikanskih zidina prošlo je oko 180 milijuna eura bez imena, odnosno samo s naznakom IOR. Taj račun je nestao s ulaskom Banco di Roma u Unicredit. Sudac istražitelj Nello Rossi i tužitelj Stefano Rocco Fava sumnjaju da su preko imena vatikanske banke plaćane osobe koje nisu prijavile te iznose talijanskim poreznicima. Dakle, riječ je o utaji poreza korištenjem imena vatikanske banke. Je li IOR umiješan u te transakcije?

Financijska straža je otkrila nekoliko slučajeva lažnog slanja novca, tako da se sumnja i u pranje novca. Sada se vodi istraga da bi se otkrila imena osoba i tvrtki koje su slale i dobile novce, a koje su se krile pod imenom IOR. Talijanski istražitelji ne mogu intervenirati u vatikanskoj banci, već na osnovi eventualne sumnje tražiti međunarodnu dozvolu za dobivanje određenih podataka.

Rimsko tužiteljstvo, zasad, nema namjeru tražiti nikakve podatke od IOR-a, što znači da ne postoji sumnja u izravno uključivanje vatikanske banke u pranje prljavog novca, kako su to odmah napisali neki listovi, već će se koncentrirati na istragu u desetak talijanskih banaka da bi se otkrilo koje su se osobe i tvrtke bliske Vatikanu koristile IOR-om za utaju poreza.

Ettore Gotti Tedeschi, što nije podatak za zanemariti, član je organizacije Opus Dei. Božji bankar, kako ga se naziva u kuloarima, jako je blizak prijatelj donedavnog prefekta Kongregacije za biskupe, kardinala Giovanija Battiste Ree, koji je pisao uvode njegovim knjigama.

Ako se potvrde sumnje da je prao novac mafije, Tedeschi će sa sobom povući, kako se dogodilo 1982. u slučaju nadbiskupa Marcinkusa, i neke važne ljude vatikanske kurije. Ali Papa ga podržava, kaže se, u strahu od pobune masona u kurijalnim redovima, koji nikad nisu prestali imati utjecaj na prilično složene ekonomske poslove Svete Stolice.