Studija, predstavljena u časopisu Journal of the National Cancer Institute, pratila je dulje od desetljeća 76.000 žena. Njezini rezultati pokazali su da je rak 13 puta češći kod žena koje su aktivno pušile te četiri puta kod onih koje su nekada pušile, ali su prestale.

Međutim, stručnjaci nisu pronašli statistički značajnu vezu između raka pluća i izlaganja pasivnom pušenju. Neka slaba korelacija na granici statističkog značaja utvrđena je samo kod žena koje su dulje od 30 godina živjele s aktivnim pušačima.

Nova studija nije istraživala druge moguće posljedice pasivnog pušenja poput astme ili kardiovaskularnih i plućnih oboljenja.

Autori studije smatraju da će stoga od zabrane pušenja u zatvorenim prostorima najviše koristi imati sami pušači, a ne nepušači.

'Najvažniji razlog za izbjegavanje pasivnog pušenja jest promjena društvenog ponašanja – da ne živimo u društvu u kojem je pušenje standard', rekao je dr. Jyoti Patel s Northwestern University School of Medicinea.

Neke ranije studije na ovu temu dale su nejasne rezultate, a američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti i dalje računa da je pasivno pušenje odgovorno za 46.000 smrtnih slučajeva od bolesti srca te 3.600 od raka godišnje.

Odakle ove razlike u rezultatima? Stručnjaci ističu da su prijašnje studije koje su pokazivale najsnažniju vezu između pasivnog pušenja i raka bile tzv. kontrolne studije slučajeva. U takvim studijama uspoređuju se pacijenti koji već imaju određenu bolest koja se istražuje sa zdravim ljudima. Takva istraživanja često imaju problema s tzv. pristranim prisjećanjem. Naime, oboljeli ljudi imaju veću sklonost od zdravih osoba da se prisjete 'krivca', odnosno izlaganja određenom čimbeniku koji bi mogao biti uzrok njihova stanja.

Ovi bi rezultati mogli utjecati na slučajeve odštete koje je duhanska industrija isplatila u brojnim nagodbama. Također bi mogli pokrenuti nove rasprave o politici zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima, a osobito na otvorenom, kakva je na snazi u nekim zapadnim zemljama.