Prema podacima promatračnice Herschel, najveći asteroid u Sunčevom sustavu ispušta paru poput kakvog golemog svemirskog čajnika u dva mlaza koji izbijaju na suprotnim stranama iz izvora promjera oko 60 km.

Postoje dvije teorije o nastanku ove pare. Prema prvoj, ona se stvara pod utjecajem topline Sunčevih zraka ispod površine, a prema drugoj, zahvaljujući djelovanju vulkanskih aktivnosti koje tjeraju vodu iz toplije unutrašnjosti asteroida. Unutrašnjost planeta mogla bi se zagrijavati pod utjecajem gravitacijskih sila nekog većeg tijela, no to je malo vjerojatno jer u blizini Ceresa takvih nema. Stručnjaci stoga smatraju da bi bolje objašnjenje mogao biti raspad radioaktivnih materijala u utrobi golemog asteroida.

Izvori leda također su misterij. Jedna mogućnost je da para dolazi iz tzv. kriovulkana koji u vis izbacuju led i isparive tvari poput metana. Druga je da pod korom Ceresa postoje područja koja su neobično bogata ledom.

Na Ceres bi sljedeće godine trebala stići NASA-ina letjelica Dawn koja bi mogla dati konačan odgovor na ove dvojbe, ali i na pitanje kako se voda kroz dugu povijest prenosila Sunčevim sustavom.

Ranija istraživanja otkrila su da na Ceresu postoje tragovi hidroksila (OH) koji je rezultat raspada molekula vode. No mjerenja do sada nisu uspjela potvrditi postojanje izvora vode.

Najnoviji podaci tima pod vodstvom Michaela Küppersa, planetarnog znanstvenika Europske svemirske agencije (ESA) na Villanueva de la Cañada u Španjolskoj, predstavljeni u časopisu Nature, prikupljeni su senzorima u ESA-inom svemirskom opservatoriju Herschel od studenog 2011. do ožujka 2013.

Tim je utvrdio da se zračenje koje se odbija od Ceresa odmah apsorbira u valnoj duljini koja je karakteristična za vodu. To znači da je zračenje prošlo kroz vodene pare koje planet izbacuje. Nažalost, goleme fontane ne mogu se jasno vidjeti teleskopima; one izgledaju kao tamnije mrlje, pa je slika gore umjetnička interpretacija stvarnosti.