'Mislim da će DORH provesti vrlo površne izvide povodom te kaznene prijave', kazao je Pavasović Visković. 'Ne čini mi se na prvu loptu da ta kaznena prijava sadrži nešto zbog čega bi zaslužila puno pozornosti. Mislim da će nakon kratkih izvida ta kaznena prijava biti odbačena', kazao je Pavasović te ne dvoji u to da su smrt Milana Bandića i njene okolnosti od javnog interesa te ne zamjera čovjeku što je podnio tu kaznenu prijavu.

'Kad si javna osoba, posebno kad si politički dominantna osoba, netko od politički najvažnijih ljudi ove zemlje, jasno je to da si se odrekao prava na privatnost i da se odreknuće tog prava proteže i nakon smrti. Interes je opravdan, interes se može iskazivati. Kakve će to koristi donijeti, vidjet ćemo', kazao je Pavasović za N1, ističući ipak kroz razgovor da etički može ostati otvoreno to na koji će se način javnosti baviti Bandićevom smrti, u prvom redu s obzirom na to da je iza pokojnog gradonačelnika ostala obitelj.

Upitan ima li obitelj načina sudski osporiti pravo javnosti, u prvom redu medijima da nastave istraživati smrt Milana Bandića, kazao je da je granica zaštite privatnosti kod osoba poput Bandića kudikamo manja nego kod ostalih.

'Ne vidim da bi obitelj bilo kakvim instrumentarijima mogla to zaustaviti', odgovorio je odvjetnik.

Smatra da je kaznena prijava podignuta zbog nekakvih disonantnih tonova u javnosti, ali i da se ne može zamjeriti onom tko ju je podnio.

Mišljenja je da će DORH-u biti više nego dovoljno da kontaktira s Hitnom pomoći i bolnicom u kojoj je (Milan Bandić) zaprimljen.

'Pretpostavljam da je napravljena nekakva obdukcija i tu će sve okolnosti biti puno jasnije nego u ovom trenutku', odgovorio je.

On osobno ne vjeruje da bi moglo doći do nečega što bi dovelo do istrage, ali je opisao, kad bi se to dogodilo, hipotetski, kako bi to išlo:

'U ovoj zemlji nikad nije bilo političkog interesa za funkcionalno pravosuđe. Ako bi se utvrdilo bilo kojim načinom da Hitna pomoć nije pozvana na vrijeme, dakle da gospodin Bandić nije dobio pravovremenu medicinsku pomoć, jasno je da bi to bio razlog za interes organa kaznenog progona i da bi se provela ozbiljna istraga', istaknuo je Pavasović Visković.

Pri kraju gostovanja govorio je o Zlati Đurđević kao pravnoj stručnjakinji te o proceduri izbora predsjednice ili predsjednika Vrhovnog suda.

'Ohrabruje inicijativa da (Zlata Đurđević) postane predsjednica Vrhovnog suda', kazao je Pavasović Visković i dodao:

'Teško da ćete pronaći nekoga (iz stručnih krugova) tko bi se protivio tom imenovanju.'

Rekao je da bi bilo dobro kad bi osoba poput nje bila imenovana na tu poziciju da prodrma pravosuđe. Ipak, kazao je, problem je to što sudovi rade po zakonima, po određenim normativima i ako u tom dijelu stvari nisu postavljene onako kako treba, ne može se očekivati previše od rješavanja problema funkcioniranja pravosuđa. Za to je, konstatirao je, potreban politički interes:

'Bojim se da nema stvarnog političkog interesa da pravosuđe dobro funkcionira u ovoj zemlji. Nikad ga nije bilo, nema ga ni danas. To vam govori i to što imate ministra pravosuđa koji je sasvim sigurno sposoban i pametan čovjek, ali on je stručnjak za upravu, i imate situaciju da ministru koji je primarno ministar uprave dobacite pravosuđe kao nešto usput. To je nešto što šokira.'

Za javni poziv, odnosno dio procedure iz Zakona o sudovima kojim se uređuje izbor predsjednika Vrhovnog suda, kazao je:

'Taj poziv postoji u zakonu, ali mi stvarno nije jasno što tamo radi', zaključio je Pavasović Visković.