Da će poskupljenje za građane biti drastično, najavio je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić još potkraj svibnja. Obrazložio je to tada činjenicom da se cijena nije mijenjala deset godina, da su veleprodajne cijene u posljednje dvije godine višestruko rasle te da ne postoje unutarnje rezerve koje bi to mogle pokriti. No hoće li to drastično iznositi 20, 50, 70 ili sto posto, u HEP Toplinarstvu još uvijek ne znaju.

Kao i prije nešto više od dva mjeseca, kada smo ih to prvi put pitali nakon Barbarićeva javnog istupa, iz HEP-a se pravdaju da ne znaju koliko će grijanje poskupjeti jer se čeka da Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) donese odluku o novim tarifnim stavkama.

U novom odgovoru sada navode i da će 'visina promjene krajnjih cijena za kupce biti poznata tek nakon što HERA razmotri zahtjeve koje će podnijeti HEP i donese odluke o novim tarifnim stavkama'. Pitali smo i u HERA-i kada će donijeti potrebnu odluku, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor. U HEP Toplinarstvu poskupljenje između ostaloga pravdaju činjenicom da je u gradovima u kojima oni ne posluju već došlo do poskupljenja.

'Napominjemo da je ove godine u više drugih gradova u Hrvatskoj u kojima ne posluje HEP Toplinarstvo, zbog drastičnog povećanja ulaznih troškova poslovanja, već došlo do osjetnog poskupljenja toplinske energije', stoji u odgovoru HEP-a.

Podsjetimo, HEP Toplinarstvo opskrbljuje toplinskom energijom više od 123 tisuće kućanstava u Zagrebu, Osijeku, Sisku, Velikoj Gorici, Samoboru i Zaprešiću. Od toga ih je 99 tisuća u Zagrebu, u kojem je prosječan račun za stan od 60 kvadrata lani iznosio 304,69 kuna, odnosno godišnje 3656,29 kuna.

Hoće li to sada biti 5000, 7200 kuna ili neka treća cifra, još nije poznato, ali je sasvim jasno da nakon toplinskog udara ovoga ljeta građane od jeseni čeka novi udar, onaj cjenovni.