Više od 150 tisuća hrvatskih kućanstava koja koriste centralizirani sustav grijanja uskoro će se suočiti s novim pravilima koja bi mogla dovesti do osjetnog rasta troškova. Prema najavama, svi stanari koji još nisu ugradili razdjelnike topline, mogli bi uskoro početi plaćati dodatnu naknadu – a time i veće račune za grijanje. Istovremeno, oni koji su razdjelnike ugradili među prvima, sada ih već moraju mijenjati zbog dotrajalosti
Prije više od desetljeća, jedna zagrebačka stambena zgrada među prvima se odlučila za ugradnju razdjelnika. Međutim, entuzijazam nije dugo potrajao – uređaji su ubrzo uklonjeni jer su stanari ostali neugodno iznenađeni promjenom iznosa na računima.
"Računi su se povećali 100 posto. Ako imam stan blizu 100 kvadrata, plaćao sam grijanje 600 kuna, odjedanput je došao račun od 1120 kuna", izjavio je za RTL Branimir Debeljački, predstavnik suvlasnika navedene zgrade.
Je li ugradnja razdjelnika korisna ili štetna investicija? Odgovor na to pitanje ovisi o iskustvima i perspektivi. "Ima pozitivnih primjera gdje su postignute značajne uštede od 30-40 posto u odnosu na raniji period", ističe Milan Jokić, zamjenik predsjednika Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada.
Nova pravila: ili razdjelnici ili – dodatna naknada
Kako počinje nova sezona grijanja, tako na snagu stupaju i nova pravila – vlasnici stanova koji ne budu imali ugrađene razdjelnike ili kalorimetre, bit će obvezni plaćati određenu naknadu.
"Donijet ćemo odluku da nećemo plaćati tu naknadu", poručuje Debeljački. Na upit je li takvo ponašanje u skladu sa zakonskim propisima, odgovara: "Kojem zakonu?"
Prema Zakonu o tržištu toplinske energije, grijanje se mora plaćati prema stvarnoj potrošnji. Onima koji ne omoguće individualno mjerenje potrošnje, umjesto kazne, bit će određena posebna naknada. Ministarstvo gospodarstva još uvijek izračunava konačni iznos te naknade.
vezane vijesti
Kako će se naknada koristiti?
"Naknadu će plaćati svi koji ne osiguraju mjerenje u svojoj zgradi, odnosno stanu. Ta naknada je za poticanje učinkovitog grijanja i koristit će se ne kao kazna, već će se akumulirati na sredstva pričuve i iz nje će se u roku od pet godina morati investirati u ugradnju jednog ili drugog načina mjerenja", pojašnjava Vedran Špehar, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva.
Već više od deset godina raspravlja se o tome je li ugradnja razdjelnika bila ispravna odluka. I dok su jedni uvjereni da potiču štednju, drugi tvrde da se radi o neutemeljenom trošku koji ide u korist dobavljačima i izvođačima radova.
"Ova ista Vlada, samo u prošlom mandatu je još 2027. godine naručila studiju koja je jasno pokazala da se ugradnja razdjelnika nigdje ne može isplatiti. Za 85 posto kućanstva ta je ugradnja neisplativa", upozorava Ljiljana Mrkonjić iz Udruge za zaštitu potrošača Razdjelnici topline.
Što donosi jesen 2025.?
S prvim danom listopada, zakonodavne promjene postaju obvezne. Iz Ministarstva ističu da se ovom reformom žele jasno razdvojiti individualni troškovi grijanja stanova od zajedničkih troškova zgrade, koji će se nadalje pokrivati iz pričuve.
"Uvodi se mogućnost da svatko utječe na svoju potrošnju i da plaća onoliko koliko je uzrokovao troškova", zaključuje Špehar.
Zakon tako donosi obveze za više od 150 tisuća korisnika toplinskih sustava, a mnogima će upravo ova grijna sezona označiti prijelaz iz dosadašnjeg načina naplate prema individualiziranom modelu. I dok jedni pozdravljaju veći stupanj pravednosti, drugi već najavljuju pravne korake – pa i moguće osporavanje zakona pred Ustavnim sudom.
