ZAHTJEV DJEČJE PRAVOBRANITELJICE

Pedofilima doživotni dosje preko izmjena Ustava

15.10.2009 u 20:58

Bionic
Reading

Dječja pravobraniteljica Mila Jelavić zatražila je od Vlade i Sabora da izmjenom Ustava pedofilima doživotno onemoguće rehabilitaciju. Dječja pravobraniteljica upire u članak 30 Ustava koji kaže da osuda na teška kaznena djela može donijeti zabranu obavljanja određenih poslova na određeno vrijeme

ZAGREB - Mila Jelavić traži da se riječi 'na određeno vrijeme' u ovome članku Ustava izbrišu kako bi se osobama koje su počinile spolne delikte na štetu djece doživotno onemogućilo da rade u institucijama čiji su korisnici djeca, piše Večernji list.

'Spolni delikti na štetu djece svakako su među najtežim kaznenim djelima, koja ostavljaju trajne i nesagledive posljedice, i za dijete koje je žrtva takva kaznenog djela i za cijelo društvo', kaže dječja pravobraniteljica, navodeći da je imajući to na umu zatražila od Vlade i Sabora da se što prije izmijeni članak 30 Ustava.

Udvostručen broj delikata

U posljednjih šest godina ukupan brojseksualnih delikata na štetu djece i maloljetnika gotovo jeudvostručen. Tako je 2002. takvih slučajeva bilo 289, a prošle ih jegodine zabilježeno 525. No kad se brojke raščlane, vidi se da broj najtežihdjela, a to su silovanja, spolni odnos zlouporabom položaja i spolniodnošaj s djetetom, ipak ne raste. Upravo suprotno, tih je delikataprošle godine bilo manje nego u nekoliko prijašnjih godina. Stalnorastu brojevi bludnih radnji i zadovoljenja pohote pred djetetom. Velikomstatističkom porastu kaznenih djela u ovome području pridonijela jedječja pornografija na računalnom sustavu ili mreži.

'Ustavnom izmjenom omogućilo bi se iznalaženje odgovarajućih i na Ustavu utemeljenih zakonodavnih rješenja – a to smatramo osobito važnim uoči izrade i donošenja novog Kaznenog zakona i Zakona o kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, kako bi se djecu trajno zaštitilo od počinitelja spolnih delikata, odnosno od mogućeg recidivizma, posebice na mjestima na kojima ona često borave, kao što su odgojno-obrazovne ili ustanove socijalne skrbi', kaže M. Jelavić.

Podsjeća da je od 2007. do danas mjerodavnim tijelima poslala više preporuka i inicijativa za uspostavljanje baze podataka u kojoj bi se čuvali podaci o osobama pravomoćno osuđenima za spolne delikte. Podaci iz registra pedofila, prema M. Jelavić, dostupni bi bili tijelima javne vlasti, ustanovama i udrugama u postupku zaštite prava djece ili kad je riječ o povjeravanju određenih poslova nekoj osobi u državnoj ili javnoj službi.

Podaci iz registra pedofila bili bi službena tajna, a na uvid bi ih mogla dobiti tijela koja se bave odgojem, obrazovanjem, njegom i skrbi o djeci i maloljetnicima ili udruge čiji su krajnji korisnici usluga djeca.

Uvid u registar mogli bi imati kada donose odluku o zapošljavanju osobe koja će raditi s djecom. K tome, podaci bi mogli poslužiti i za potrebe postupaka posvajanja, udomiteljstva, sudskih postupaka obiteljskopravne zaštite i slično.

'Time bi se omogućila provjera osoba kako bi se spriječilo da počinitelji spolnih delikata nad djecom poslije ponovno ne dođu u neposredan kontakt s njima', zaključila je pravobraniteljica.

Na pitanje kako pri izradi registra pedofila zaštititi ljudska prava koja ti počinitelji imaju bez obzira na to što su počinili stravična djela, dječja pravobraniteljica kaže da je potkraj 2007. organizirala raspravu u kojoj su različiti stručnjaci obradili sve aspekte teme.