Most je dio projekta "cestovna povezanost s južnom Dalmacijom". Vlada je u veljači 2017. godine usvojila odluku o financiranju toga projekta koja je vezana za izgradnju Pelješkoga mosta, projektnu dokumentaciju i sufinanciranje sredstvima Europske unije. Ta je odluka bila preduvjet za realizaciju gradnje mosta i pristupnih cesta koji će obilježiti iduće godine.

No i prije toga, još u svibnju 2013. godine, Europska komisija naručila je predstudiju izvodljivosti koja je pokazala kako je Pelješki most najbolje rješenje za povezivanje juga Hrvatske s ostatkom države.

Hrvatske ceste izradile su tada prijavu velikog projekta za projekt Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom, da bi Vlada "Odluku o financiranju projekta Cestovna povezanost s Južnom Dalmacijom" popratila riječima da se time jača prometna povezanost Dalmacije s ostatkom zemlje, što je ujedno i dio Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine.

Radilo se o najvažnijem geostrateškom projektu u Hrvatskoj, projektu od nacionalnog interesa, čijom će se izgradnjom konačno dokinuti teritorijalni diskontinuitet Hrvatske.

Projekt koji je uključivao nekoliko faza, od kojih je najvažnija izgradnja Pelješkog mosta, sam po sebi je obiman, a budući da je posao velik i u njemu se vrti velik novac, znalo se da će biti i problema.

Ukupna vrijednost projekta procjenjivala se na 420,3 milijuna eura i uključuje izgradnju mosta, pristupnih cesta i obilaznice Stona.

Nakon što je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture primilo potvrdu iz EU-a da je projekt dobro pripremljen te da je prijava uredna, Europska komisija je donijela Odluku o prihvaćanju sufinanciranja projekta u iznosu od 357 milijuna eura.

Objavom natječaja za odabir izvođača radova na Pelješkom mostu i izgradnju pristupnih cesta označen je početak najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj financiranog iz fondova Europske unije.

Ne zaboravimo ni da su deseci milijuna kuna potrošeni za otkup zemljišta za gradnju mosta i pristupnih cesta od lokalnog stanovništva.

Četiri faze projekta

Hrvatske ceste još su 2016. objavile dokument po kojemu su do 2022. godine predviđene četiri faze projekta koje uključuju izgradnju pristupnih cesta mostu, izgradnju samog mosta, zatim dionice ceste na Pelješcu (relacija Zaradeže - Prapratno) te tzv. Stonske obilaznice (relacija Đonta - Doli).

Rok izgradnje bio je pet godina za sve faze, dok je ukupna procijenjena vrijednost projekta 420 milijuna eura od čega je EU sufinancirao 330 milijuna eura ili 78,5 posto.

Most je integralne hibridne konstrukcije s 13 raspona, od kojih je pet glavnih (centralnih) raspona duljine 285 metara, šest centralno postavljenih armiranobetonskih pilona visine 33 metra, te dvije trake zajedno sa zaustavnom trakom koja će služiti za održavanja mosta.

Most je dug 2.400 metara, a plovidbeni profil ispod mosta usuglašen s ekspertnom skupinom BiH 200 puta 55 metara.

Glavni i odgovorni projektant Pelješkog mosta Marjan Pipenbaher  krajem studenoga 2017. godine javno je prezentirao kako je projektantski nastao Pelješki most rekavši: "Ovo je moje životno djelo". 

Tri ponude za gradnju, pobjeda Kineza

Na natječaju za gradnju mosta pristigle su tri ponude, a Hrvatske ceste u siječnju 2018. objavljuju kako  je za sklapanje ugovora o javnoj nabavi odabrana Zajednice ponuditelja: China Road and Bridge Corporation, CCCC Highway Consultants Co. Ltd., CCCC Second Highway Engineering Co. Ltd. i CCCC Second Harbour Engineering Co. Ltd., s cijenom ponude u iznosu od 2,081 milijarde kuna bez PDV-a,  te rokom dovršetka radova od 36 mjeseci tj. tri godine.

Kinezi su posao dobili ispred austrijskog Strabaga i zajednice ponuđača koju su činile jedna talijanska i turska tvrtka. 

China Road and Bridge Corporation podružnica je kineske državne tvrtke China Communications Construction Company (CCCC). Njihova primarna djelatnost uključuje izgradnju autocesta, mostova, luka, tunela, sustava odvodnje i drugih civilnih građevina. Tvrtka se bavi i proizvodnjom i prodajom cestovnih strojeva.

Politički pritisci iz BiH i žalbe

Nakon što je gotovo sve bilo spremno za početak gradnje, počeli su je javljati problemi, a krenulo je sa žalbama na natječaj što uvijek usporava zamišljeni proces.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave naposljetku odbija žalbe Strabaga te zajednice ponuditelja talijanske tvrtke Astaldija i turske IC Ictas Isaat Sanayija na izbor izvođača radova.

Krajem srpnja 2018. Kinezi su uvedeni u posao i službeno su počeli radovi na Pelješkom mostu nakon što je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić u Stonu predstavnicima tvrtke izvođača predao svu dokumentaciju. Predstavnik kineskog izvođača radova Lu Shengwei obećao je da će projekt biti napravljen na vrijeme i kvalitetno, uz angažiranje lokalnih tvrtki kao što uvijek rade u međunarodnim poslovima.

Nakon odugovlačenja zbog žalbi na natječaj stiže i nova prijetnja - moguća tužba Bosne i Hercegovine koja nije zadovoljna razvojem situacije.

Naime, 2018. godine Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora SDA-a, izjavljuje kako je usvojen zaključak tog tijela, po kojem je "neprihvatljivo graditi Pelješki most na štetu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine".

"Prije gradnje mora se ratificirati ugovor o granici BiH i Hrvatske koji je potpisan 1999. godine, pri čemu most ne smije dovoditi u pitanje pravo BiH na pristup otvorenome moru. To nije neškodljivi pristup, nego apsolutna sloboda kretanja i komunikacije", kazao je tada Genjac.

U listopadu iste godine član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović navodi kako je "opravdano zauzeo 'tvrđe' stajalište u odnosu na gradnju Pelješkog mosta", ističući kako vjeruje da će takav pristup dati rezultat u konačnoj zaštiti onoga što on smatra državnim interesom BiH.

"Dvorske igre" sa zaustavljanjem natječaja tu, međutim, ne staju. Uz ostalo, godinu dana kasnije izbor izvođača radova za pristupne ceste mostu Pelješac ponovo je zaustavljen jer je austrijska tvrtka Strabag podnijela žalbu Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave kojom je nastojala osporiti odabir grčke kompanije Avax za izvođača radova dionice ceste Sparagovići - Doli. Austrijancima je bila sporna stručna referenca za jednog građevinskog stručnjaka kojeg je u natječajnoj dokumentaciji navela grčka kompanija. 

Strabag se, uz ostalo, svojevremeno žalio i na odabir Avaxa za gradnju dionice Doli - Duboka, a ta je žalba usvojena, nakon čega je odlučeno da taj dio ceste gradi upravo Strabag.

Austrijanci su se prije toga žalili i na odabir kineske tvrtke China Bridge and Road Corporation za gradnju Mosta, dok je  Avax Državnoj komisiji najavio žalbu na odabir Strabaga za gradnju dionice Duboka – Sparagovići.

Žalbi je bilo mnogo, pa i onih besmislenih, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave na kraju ih je sve odbila. 

Podizanjem posljednjeg, 165. segmenta čelične rasponske konstrukcije, most je 29. srpnja prošle godine potpuno spojen i proteže se od Komarne na kopnenoj strani, do Brijeste na Pelješcu.

Simbolički su postavljanje dovršili premijer Andrej Plenković, ministar prometa Oleg Butković, dubrovačko-neretvatnski župan Nikola Dobroslavić i predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Most gotov kao i većina pristupnih cesta.

Direktor Strabaga Hrvatska Veljko Nižetić za Hinu je rekao da će Strabag sve radove na pristupnim cestama završiti na vrijeme i u skladu s ugovorom. 

Ugovorena vrijednost tih radova je 478,3 milijuna kuna bez PDV-a, a rok za dovršenje 13. kolovoza.

Ostaje još osam kilometara obilaznice Stona i spoja na državnu cestu D8 koji bi trebao biti gotov do kraja ove godine.