Na indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala za 2010. godinu Hrvatska je ocijenjena kao i prošle godine s ocjenom 4,1 na ljestvici od 0, za potpunu korupciju do 10, bez korupcije, objavio je danas Transparency International Hrvatska (TIH).
Od 178 zemalja koliko ih je obuhvaćeno ovogodišnjim istraživanjem, Hrvatska je na 62. mjestu, rekao je na konferenciji za novinare član Upravnog odbora TIH-a Nikola Kristić, dodavši kako je u percepciji korupcije u Hrvatskoj prisutna stagnacija.
Najbolju ocjenu od 9,3 imaju Danska, Novi Zeland i Singapur, a odmah slijede Finska i Švedska s 9,2. Od zemalja regije najbolje je plasirana Slovenija s ocjenom 6,4, Turska s 4,4, a Hrvatska i Makedonija s 4,1 dijele treće mjesto.
Ispod nas su Italija s ocjenom 3,9, zatim Crna Gora, Rumunjska, Bugarska i Srbija s 3,5, te BiH s ocjenom 3,2.
Najlošije rangirane zemlje su Irak, Afganistan, Mianmar i Somalija.
Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala najopsežnije je svjetsko ispitivanje percepcije korupcije, koje se provodi od 1995. godine. Rezultati su sastavljeni na temelju 13 istraživanja 10 nezavisnih ustanova, a ispitanici su bili poslovni ljudi i analitičari. Smatra se da u zemljama s ocjenom višom od 5 korupcija ne ugrožava daljnji razvoj gospodarstva i društva u cjelini.
Hrvatska je, kako je rečeno, bila obuhvaćena s osam istraživanja uz raspon ocjena od 3,4 do 5,2.
Indeksom percepcije korupcije ocjenjuju se, po riječima člana Upravnog odbora TIH-a Dona Markušića, sve razine rada tijela javne vlasti. Kod većine istraživanja ocjenjuje se koliko sam pravni okvir u nekoj zemlji onemogućava korupciju, a kod nekih se uzima u obzir koliko su pregledni i transparentni procesi izdavanja dokumenata u tijelima javne vlasti. Pojedini skanadali, kako je rekao Markušić, imaju malo utjecaja na indeks.
Ocjena od 4,1 je, po mišljenju predsjednika TIH-a Zorislava Antuna Petrovića, razočaravajuća i ispod razine onoga što nam može pružiti vlada.
Pozitivnih razloga, zašto ocjena nije pala, ima dosta, rekao je Petrović pojašnjavajući kako se mijenja Zakon o sprečavanju sukoba interesa, pozitivno se mijenjaju stvari oko sudstva i slično. No s druge strane, kako je kazao, u Hrvatskoj je na snazi zakon o golf igralištima, koji je, po njegovim tvrdnjama, leglo za korupciju.