Niti pet godina nakon zagrebačkog potresa neki još nemaju riješeno stambeno pitanje. Među njima je i umirovljenica Gabrijela Drndelić koja još uvijek živi u hostelu Arena
Dok gradonačelnik Zagreba, Tomislav Tomašević ističe kako je završeno preko 90 posto projekata obnove nakon potresa, dio građana se još uvijek nije vratio u svoje domove. Među njima je umirovljenica Gabrijela Drndelić.
Ona i dalje živi u sobi od 10 kvadrata hostela Arena, u kojem je bio smješten dio građana čiji su domovi stradali u potresu 22. ožujka 2020. Za taj smještaj plaća 400 eura, od mirovine joj ostane još 120 eura za cijeli mjesec. Od države nikakvu pomoć nije dobila, jer spada u skupinu građana čiji status desetljećima nije riješen.
'Desetljećima sam živjela na Langovu trgu, u stanu u kojem je moja baka još 50-ih postala zaštićeni najmoprimac sa stanarskim pravom. U tom sam stanu i ja bila prijavljena od 1986., u njemu su odrastala i moja djeca, kći i sin, tamo smo imali prijavljeno prebivalište, plaćali režije, ali kako nikad nismo uspjeli doći do vlasnika stana, nismo imali niti ugovor, objašnjava Drndelić za 24sata.
vezane vijesti
Ugovor koji ne vrijedi
Tek je nakon potresa, dodaje, uspjela doći do vlasnika i potpisati s njim ugovor o zaštićenom najmoprimstvu. 'No, to ne vrijedi. Država za zbrinjavanje traži ugovor koji je vrijedio na dan potresa. Za nju ne vrijede prijavljena prebivališta koja smo u stanu imali, plaćeni računi kao još jedan dokaz, ništa od toga', rezignirana je.
Smatra da bi temeljem ugovora kojeg sad ima, ipak trebala ući u program zbrinjavanja zaštićenih najmoprimaca, kojeg je država nedavno pokrenula, te dobiti nekakav smještaj.
Iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine tvrde da su do kraja 2023. godine zbrinuli su sve koji su nakon potresa boravili u hostelu Arena, a koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje po Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom.
Imaju pravo, ali...
Riječ je o vlasnicima nekretnina oštećenih u potresu, koje dosad nisu obnovljene. Oni su smješteni u privatne ili državne stanove uz financiranje najamnine u stopostotnom iznosu i oslobođenje plaćanja računa.
Za smještaj tadašnjih podstanara nisu odgovorni, a po pitanju zaštićenih najmoprimaca navode da pravo na privremeno stambeno zbrinjavanje imaju ako su na dan potresa stanovali u objektima koji su privremeno ili potpuno neuporabljivi i nisu pogodni za stanovanje.
Još jedan uvjet je i to da nisu vlasnici druge useljive nekretnine na području Zagreba. Unatoč tome Gabrijela Drndelić još čeka rješavanje pitanja vlastitog smještaja.
