Branimir Korov, voditelj službe za državljanstvo i statusna pitanja stranaca u PU Osječko-baranjske kazao je da su svi zadržali svoja prijašnja državljanstva, a riječ je o državljanima BiH, Srbije, Kosova, Ukrajine, Rumunjske i Italije, jer je kriterij po kojemu su dobili hrvatsko državljanstvo većinom bio brak s hrvatskim državljaninom ili državljankom.

Pojašnjava također da se u tom slučaju osobe ne moraju odreći svog matičnog državljanstva, kao što ga se ne moraju odreći ni stranci koji su pripadnici hrvatskog naroda.

Godišnje imamo do 50-tak zahtjeva za uzimanje hrvatskog državljanstva, dodaje Korov napominjući kako ih je do izmjene Zakona o državljanstvu bilo nešto više.

Naime, ranije se zahtjev mogao podnijeti u Osijeku bez obzira na boravak tražitelja, a sada ga mogu podnijeti samo stranci koji imaju reguliran boravak u Osijeku uz uvjet od osam godina njegova trajanja, osim u slučaju braka s hrvatskim državljaninom, kada je dovoljno pet godina i odobren status stranca na stalnom boravku.

Za pripadnike hrvatskog naroda nije bitna dužina boravka već oni moraju dokazati da su se negdje u pravnom prometu izjasnili kao Hrvati.

Korov naglašava da je uvjet stjecanja statusa stranca na stalnom boravku poznavanje hrvatskog jezika, nakon čega mogu podnijeti zahtjev za hrvatsko državljanstvo.

Uz poznavanje jezika potrebno je točno ispuniti upitnik iz opće kulture te poznavanje bitnih datuma za Hrvatsku.

Ministarstvo odbija zahtjeve u slučaju dokaza da podnositelj zahtjeva ne poštuje pravni poredak ili se utvrde neka dugovanja prema Hrvatskoj.

Marija Šuša iz Srbije hrvatsko je državljanstvo stekla kao pripadnica hrvatskog naroda.

"Čekala sam ga skoro tri godine, dobila sam državljanstvo preko majke i planiram ići u drugu zemlju", rekla je ta medicinska sestra ističući kako je kao dokaz morala prikupiti podatke od čukundjeda i prabake, ali je zbog toga sretna i ponosna.