Jedan od vodećih znanstvenika u misiji materijale je nazvao 'smrznutom primordijalnom juhom' života.

Naime, brojni stručnjaci vjeruju da su život na Zemlji mogli zasijati upravo kometi.

Prof Mark McCaughrean, znanstveni savjetnik u Europskoj svemirskoj agenciji, kaže da su ti jednostavni organski spojevi mogli biti pogodan građevni materijal za nastajanje prvih živih organizama.

'Zamislite da želite graditi kuću pa idete u šumu prikupiti drveće, blato i kamenje. Od tih materijala biste je mogli napraviti, no to bi bio težak posao. Mi smo otkrili da je komet nešto poput trgovine građevinskim materijalom koja je puna već gotovih građevnih blokova kao što su vrata, cigle i slično. To olakšava početak', objasnio je.

Philae je do kometa stigao u studenom prošle godine, nakon desetogodišnjeg putovanja. Prilikom slijetanja nije se uspio učvrstiti harpunima pa je u slabašnoj gravitaciji nepredviđeno odskočio i najvjerojatnije završio u nekoj udubini u kojoj nije uspio dobiti dovoljno sunčeva svjetla da napuni baterije. Njegova je misija stoga završila puno prije nego što je bilo planirano. No čak i u kratkom dvodnevnom životu, robotizirani laboratorij uspio je prikupiti i analizirati nešto materijala iz oblaka prašine koji je podigao prilikom odskoka. U prašini je pronašao čak 16 organskih spojeva. Za četiri od njih nije se znalo da postoje na kometima.

Časopis Science nedavno je nalazima Philaea posvetio zaseban broj.

Prof. Ian Wright s Open Universityja, voditelj instrumenta Ptolemy kaže da su rezultati vrlo interesantni.

'Ove materijale s kometa koje smo analizirali doživljavam kao smrznutu primordijalnu juhu. To je vrsta tvari iz koje bi, kada bi se zagrijala i smjestila u odgovarajući okoliš, s pravim uvjetima mogao nastati život', rekao je.

'Moguće je da gledamo u materijal iz kojeg je krenula naša abiogeneza – to je materijal koji je ušao u smjesu iz koje je nastao život', dodao je.

Teorija o svemirskom sjemenu života

Kemičar dr. sc. Tomislav Portada s Instituta 'Ruđer Bošković' kaže da je znanost još uvijek daleko od odgovora na pitanje kako je točno nastao život na Zemlji.

'O tome postoje mnoge teorije i pretpostavke. Sigurno je da se radilo o veoma sporom, postupnom i dugotrajnom procesu, međutim, ne znamo kojim su se redoslijedom odvijali pojedini koraci toga složenog procesa', rekao je Portada za tportal.

'Primjerice, ne znamo jesu li prvi složeniji organski spojevi od kojih se razvio život nastali na Zemlji ili su na Zemlju dospjeli iz svemira. Otkriće organskih molekula na kometu bit će svakako jedan od važnih argumenata u budućim raspravama o toj temi', pojasnio je.

U tom kontekstu jedno od najznačajnijih otkrića Ptolemyja jest spoj polioksimetilen, odnosno polimer formaldehida (CH2O). Ovaj spoj ima ključno mjesto u teoriji o prapočelima života u svemiru koja se naziva pseudopanspermija.

Prema toj teoriji predbiotski organski građevni blokovi života nastali su u svemiru, a postali su sastavnim dijelom solarne maglice iz koje su se formirali planeti. Oni su kasnije kontinuirano zasipali planete na kojima je mogao nastati život. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća postalo je jasno da međuzvjezdana prašina sadržava manje organske molekule. Takve molekule mogle su nastati u međuzvjezdanim oblacima u kojima bi ih prašina štitila od ionizirajućeg ultraljubičastog zračenja zvijezda. Ideju o pseudopanspermiji prvi je predstavio britanski astronom indijskog podrijetla Chandra Wickramasinghe koji je smatrao da bi se organski polimeri mogli temeljiti upravo na formaldehidu koji je pronađen na kometu 67P.

Primordijalna juha je termin koji je 1924. uveo ruski biolog Aleksandar Oparin. Prema njegovoj teoriji život je na Zemlji nastao kroz postupnu kemijsku evoluciju molekula koje su sadržavale ugljik u primordijalnoj juhi. Neki znanstvenici već su demonstrirali različite moguće korake u njezinu formiranju međutim teško je definitivno utvrditi jesu li za sve njih u tlu, vodi i atmosferi drevne Zemlje postojali odgovarajući uvjeti.

Mogućnost da su organski blokovi života na Zemlju stigli već gotovi na kometima olabavljuje uvjete za formiranje primordijalne juhe i ubrzava proces abiogeneze – kemijskog prapočela života, prije početka biološke evolucije.

Skupina znanstvenika koji su radili na instrumentu COSAC otkrila je još 16 organskih spojeva koji su mogli biti važni za formiranje života.

Jedan od njih je acetaldehid koji je učinkoviti inicijator predbiotske sinteze šećera.

Drugi, acetonitril, ključna je molekula u predbiotskoj sintezi aminokiselina i nukleobaza.

Autori ističu da složeni kemijski sastav kometa u kojem ima organskih tvari koje sadržava dušik pokazuje da je kemija ranog Sunčevog sustava pogodovala formaciji predbiotskih materijala u značajnim količinama.

Niti jedan od radova objavljenih u Scienceu ne spominje da su na kometu otkrivene složeni organski spojevi poput aminokiselina. Međutim to ne znači da oni neće biti pronađeni u budućim analizama.