O mogućim rješenjima ovih izazova govorili su gosti emisije Otvoreno na HTV-u.

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike komentirao je činjenicu da manje od 3 posto umirovljeničke populacije u domovima za starije te je objasnio kako je Vlada došla do odluke da poveća izdvajanja za ovaj sektor.

'Mi smo svjesni da naši smještajni kapaciteti za naše starije osobe nisu dostatni s obzirom na potrebe koje imamo, sve starije stanovništvo, veliki broj samačkih kućanstava u RH koji se u odnosu na posljednji popis iz 2011., značajno povećao prema popisu 2021. Vlada je kroz plan Nacionalni plan oporavka o otpornosti predvidjela 49 milijuna eura za izgradnju novih centara za starije koji bi uz usluge smještaja osiguravali izvaninstitucijske usluge', rekao je.

'Kada smo raspisali javni poziv, vidjeli smo da ta sredstva nisu dovoljna i da zaista vlada velik interes diljem Hrvatske da se u svim našim županijama izgrade takvi centri i po velikom broj naših županija, bilo je više od jedne prijave. S obzirom da je Vlada na jednoj od svojih posljednjih sjednica donijela odluku da se osigura dodatnih 54 milijuna eura, mi smo danas bili u mogućnosti u svakoj županiji koja se prijavila, financirati i pružiti jedan ugovor za izgradnju centara za starije', kazao je.

Otkrio je kako će 'do sredine 2026. godine' u Hrvatskoj biti izgrađeno 18 novih centara za starije koji će direktno nuditi '1850 smještajnih kapaciteta', a indirektno skrbiti za '4500 korisnika'.

'Na 18 lokaliteta diljem Hrvatske ćemo imati 18 novih centara za starije za 1850 smještajnih kapaciteta i ono još važnije, izvaninstitucijske usluge za nešto više od 4500 korisnika. Rokovi za izgradnju su sredina 2026. Za sve ovo će rokovi biti propisani temeljem postupka javne nabave koje će definirati jedinice lokalne samouprave', dodao je.

Važnost širenja 'vaninstitucijskih kapaciteta'

Štefica Karačić, predsjednica Hrvatske udruge socijalnih radnika, osvrnula se na stanje u sustavu skrbi za starije gdje se svake godine zaprima sve veći broj zahtjeva za domove.

'Ministar je objasnio zbog čega imamo ovako velik broj podnesenih zahtjeva, naime, isti korisnik može predati zahtjev za smještaj u veći broj domova. Naravno da taj broj podnesenih zahtjeva nije realan i nije onaj koji odgovara na ovo pitanje koliko je potreba za smještaj u našem drštvu', rekla je Karačić.

Naglasila je važnost širenja 'vaninstitucijskih usluga', ali je i priznala kako i uz izgradnju novih kapaciteta to 'još uvijek neće biti dovoljno'.

'Mi težimo, kada je u pitanju skrb o osobama starije životne dobi, širenje vanistitucijskih usluga. Ipak, određeni broj starijih ljudi, zbog dugovječnosti, gubitka funkcionalne sposobnosti i nekih drugih okolnosti, zaista treba smještaj. Smještajnih kapaciteta za te korisnike u državi nema dovoljno.

Zato je dobra vijest da idemo u smjeru povećanja tih kapaciteta s izgradnjom centara za starije osobe u većem broju županija. Naravno, to još uvijek neće biti dovoljno da se zadovolje sve potrebe koje naši stariji građani imaju. Udio starijeg stanovništva u društvu je sve veći i veći. Mi moramo gledati u budućnost, planirati i širiti usluge te oblike zaštite osoba starije životne dobi', kazala je Karačić.

Ćorluka: 'Volio bih vidjeti ekonomista koji će smjestiti nekoga za 642 eura'

Pavo Ćorluka, predsjednik Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi Hrvatske udruge poslodavaca, referirao se na problematiku broja kapaciteta u privatnom sektoru i prosječnu cijenu od 1000 eura mjesečno po osobi.

'Ja ću vam odgovoriti na pitanje cijene. Ministarstvo plaća 1000 eura smještaj 4. kategoriju. Što znači 1000 eura (da je) skupa cijena smještaja', zapitao se. Ustvrdio je kako HUP 'fama skupog privatnog smještaja pomalo iritira'. Dodao je kako je nemoguće smjestiti nekoga u dom za 642 eura te da ga 'proces koje ministarstvo pokreće veseli'.

'Ja ću malo drugačije postaviti pitanje. Točno je da u Hrvatskoj trenutno ima 1196 privatnih pružatelja usluga i 2618 udomiteljskih obitelji. Većina smještajnih kapaciteta je prevagnula u privatni smještaj. Ta fama skupog privatnog smještaja, po meni, pomalo iritira nas u HUP-u. Mi bismo voljeli, kada se govori o cijeni, da se govori o cijeni javnih domova: županijskih, gradskih i državnih. Ekonomskoj cijeni, ne ovoj cijeni što je nedavno gradonačelnik slavodobitno rekao 642 eura, za smještaj u jednokrevetnoj sobi u Markuševcu', rekao je.

'Volio bih vidjeti tog ekonomista koji će tu cijenu staviti na papir i za taj novac smjestiti ljude za ono što je on izjavio. Moramo biti malo ozbiljni, ono što mene veseli, vesele me ovi centri koje ministarstvo pokreće', kazao je.

'Pokrenulo je metodologiju izračuna. Pokrenulo je jedan kotač koji se treba zavrtjeti u jednom pozitivnom smjeru, a taj smjer je vaučerizacija, akredidacija i kategorizacija. To je jedan proces koji ćemo sigurno dostići, nadam se. Kada govorimo o smještajnim kapacitetima, mislim da je to samo jedan dio centara koji će se time baviti. Težina će biti na vanistitucijskom zbrinjavanju tih ljudi. To je nešto što je trend u Europi i u svijetu. Smještajni kapaciteti nisu svi u funkciji u RH. Imamo praznih i polupraznih kapaciteta jer oni nisu ugovoreni i nisu stavljeni u ravnopravan položaj s javnim centrima', zaključio je.